Moskva sprema odgovor na odluku Crne Gore da podrži "sankcije Evropske unije prema Rusiji", pišu ruski mediji, prenosi Tanjug.
Iako su to neki mediji objavljivali i ponavljali više puta, Crna Gora nije uvela sankcije Rusije već je podržala prvi set mjera Savjeta Evrope, koji se odnosio na ukrajinske funkcionere odgovorne za dešavanja na Majdanu.
Dan nakon održavanja referenduma na Krimu, Savjet EU odlučio je da proširi listu pojedinaca kojima su zamrznuta sredstva i uvedena zabrana putovanja unutar EU, a koja se smatraju odgovornim za podrivanje ili ugoržavanje teritorijalnog integriteta, suverenosti i nezavisnosti Ukrajine. Na listu lica kojima su prethodno uvedene sankcije, dodato je još 12 novih imena, uglavnom viskoih ruskih zvaničnika, te ih sada ima ukupno 33.
Iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija nije saopšteno da li se Crna Gora pridružila tim mjerama, koje se odnose na ruske državljane.
Proširena “crna lista” EU obuhvata savjetnika predsjednika Vladimira Putina Sergeja Glazjeva, predsjednicu gornjeg doma ruskog parlamenta Valentinu Matvijenko, predsjednika Dume Sergeja Nariškina...
Polovinom aprila je najavljeno proširenje liste (u toku je sastavljanje spiska imena), ali je to proširenje odloženo jer je u međuvremenu u Ženevi postignut sporazum o deeskalaciji tenzija i razoružanju ilegalnih grupa. No kako na terenu ni jedna strana ne popušta, SAD i EU stalno prijete da će stvarno proširiti listu osoba kojima su uvedene sankcije.
Odnosi između Moskve i Podgorice su zategnuti od posjete premijera Mila Đukanovića SAD, nakon koje je rusko ministarstvo spoljnih poslova navelo da je on davao neprijateljske izjave prema Rusiji.
"Sve što je premijer iznio javno i u razgovorima sa američkim zvaničnicima u skladu je sa nacionalnim interesima Crne Gore i njenim spoljnopolitičkim opredjeljenjima za članstvo u NATO i EU, i nije antiruski intonirano. Ministarstvo izražava uvjerenje da će odnosi i saradnja Crne Gore i Rusije nastaviti da se razvijaju u duhu viševjekovne tradicije, i suverenog prava svake države da odlučuje o svom unutrašnjem razvoju i spoljnopolitičkim prioritetima", navodi se u saopštenju.,
Ukidanje bezviznog režima i trgovinskih olakšica?
Ruski mediji pišu da Moskva razmatra odgovor, imajući u vidu da značajan dio BDP-a Crne Gore čine ruske investicije i potrošnja ruskih turista koji čine trećinu svih inostranih gostiju.
Taj odgovor bi, kako se navodi, mogao da uključi ukidanje bezviznog režima i trgovinskih olakšica.
"Uprkos viševjekovnom prijateljstvu sa ruskim narodom i većinskom protivljenju građana Crne Gore stupanju u NATO, rukovodstvo u Podgorici pridružilo se sankcijama SAD i EU protiv Moskve, istakavši visoko kandidaturu za članstvo u Sjevernoatlantskoj vojnoj alijansi", naveo je moskovski vladin dnevni list "Rosiskaja gazeta",
Prema pisanju ovog lista, Rusi su tajno istisnuti iz svih sfera života u Crnoj Gori, iako su u poslednjih nekoliko godina ruski građani navodno uložili u nju oko dvije milijarde eura i tako joj pomogli da postane poželjna za investitore.
“Đukanovićeva vlada marljivo 'čisti' zemlju od ruskog uticaja. Kada je ruskom menadžmentu u Nikšiću zaprijećeno fizičkim nasiljem, policija je odbila da odgovori na prijetnje“, tvrdi moskovski list.
U tekstu jse tvrdi i da je kompanija koja je uložila više desetina miliona eura u modernizaciju željezare u Nikšiću bila prinuđena da hitno napusti Crnu Goru, dok je vlada prodala preduzeće engleskom kupcu.
Prošlog ljeta vlasti su konfiskovale i potom oglasile prodaju Kombinata aluminijuma u Podgorici čiji je vlasnik bio Oleg Deripaska, istaknuto je u tekstu.
“Crnogorski političari imaju kratko pamćenje“, izjavio je ruski ambasador u Podgorici Andrej Nesterenko, navodeći da su 2005. godine crnogorski zvaničnici bukvalno molili Ruse da podrže investicije u Crnoj Gori, govoreći da su Rusi braća, a da ih sada izbacuju.
U tekstu se tvrdi da policija ne istražuje sve češće slučajeve pljačkanja ruskih kuća i navodi da su Rusi masovno postali žrtve u prevarama u poslu sa nekretninama.
Eventualno ukidanje bezviznog režima Rusije sa Crnom Gorom moglo bi značajno da utiče na obim turizma, a promjena uslova uvoza vina iz Crne Gore u Rusiju takođe bi imala značajne posljedice po crnogorsku privredu, budući da 90 odsto izvoza ide u Rusiju.
Prema riječima spoljnopolitičkog eksperta Maksima Kiseljeva i autora izvještaja “Crna Gora, cijena evropskih integracija“, većina stanovništva Crne Gore orijentisana je “proruski“, a politika premijera Mila Đukanovića izaziva sve veće nezadovoljstvo naroda.
On je zaključio da “Rusija mora da brani svoje interese i imovinu svojih građana na Balkanu“.
Bonus video:
