Odbor za dalju reformu izbornog i drugog zakonodavstva mogao bi tražiti izmjene Krivičnog zakonika kako bi se kriminalizovalo nezakonito finansiranje političkih subjekata i izbornih kampanja.
U preporukama civilnog sektora koje su dostavljene članovima Odbora predlaže se i kriminalizovanje neistinitog izvještavanja o finansiranju, saznaju “VIjesti”
To skupštinsko tijelo ne funkcioniše od hapšenja poslanika DF-a Nebojše Medojevića i svojevrsnog pritvora Milana Kneževića u parlamentu, nakon što je taj opozicioni savez proglasio bojkot rada Skupštine. Iz DPS-a su tada saopštili da Odbor neće nastaviti rad do povratka opozicije.
Knežević i MedojevićSekretari radnih grupa Odbora uradili su analize koje se odnose na preporuke iz izvještaja međunarodnih organizacija, kao i predloge i preporuke pridruženih članova Odbora.
“Predlaže se da se za društveno najopasnija kršenja Zakona o finansiranju političkih subjekata propiše krivična odgovornost za odgovorna lica u političkim partijama. Potrebno je definisati predlog norme i predlog kaznene odredbe u krivičnom zakoniku”, navodi se u predlozima koje je dostavio Centar za demokratsku tranziciju (CDT), čiji predstavnici učestvuju u radu Odbora kao posmatrači.
Pojašnjava se da je rješenje potrebno tražiti u skladu sa međunarodnim standardima koji garantuju ravnopravan tretman svih učesnika izbora.
Navodi se i da je potrebno predložiti normu kojom bi se, na jasan način, moglo ograničiti korišćenje sredstava namijenjenih za redovan rad političkih subjekata za finansiranje troškova izborne kampanje.
Pridruženi član Radne grupe Milica Kovačević, kako se navodi, predložila je i da se razmotri drugačija raspodjela sredstava namijenjenih partijama, tako što će biti povećana izdvajanja za kampanju, a smanjeni iznosi za redovan rad.
Dok predstavnici Demokratskog fronta (DF) bojkotuju Radnu grupu od decembra i samostalni poslanik Neđeljko Rudović kazao je da neće učestvovati u radu tog skupštinskog tijela dok se ne definiše politički i pravosudni odgovor na aferu “Koverta”.
Opoziciju u radnoj grupi predstavljaju još predstavnici Demosa i Socijaldemokratske partije (SDP).
Afera “Koverta” izbila je nakon što je objavljen snimak vlasnika Atlas grupe Duška Kneževića kako tadašnjem gradonačelniku Podgorice Slavoljubu Stijepoviću predaje koverat i tvrdi da je tu 97.500 eura.
Knežević je izjavio da je novac dao za izbornu kampanju Demokratske partije socijalista (DPS), ali u njenim izvještajima nema traga tom novcu.
Predstavnici Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) tražili su da se izmjenama zakona spriječe zloupotrebe javnih fondova kroz jednokratne isplate iz državnog i lokalnih budžeta, zapošljavanje i infrastrukturu. Oni su upozorili i da su zabilježeni pritisci na glasače, kupovina glasova kao i zloupotreba egalizacionog i IPA fondova.
Pridruženi član Radne grupe iz te NVO Danilo Kalezić je, kako se ističe, tražio da se reguliše pitanje promocije partija, finansiranja iz inostranstva, nematerijalnih donacija kao i oglašavanje u medijima.
U preporukama se, između ostalog, upozorava i na propuste u radu organa zaduženih za sprovođenje izbornog procesa. Zahtijeva se definisanje jasnih kriterijuma za izbor predsjednika i članova Državne izborne komisije (DIK) kao i direktora i članova Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).
“Potrebno je sprovesti mjere za obezbjeđivanje nepristrasnosti i profesionalnosti organa za sprovođenje izbora, a posebno za rješavanje mogućih sukoba interesa i izbjegavanje političke tenzije. Trebalo bi i razmotriti uslov da članovi potpišu kodeks ponašanja kako bi se osigurala njihova nepristrasnost i profesionalnost. Više napora treba uložiti u dodatno povećanje kadrovskih i operativnih kapaciteta DIK-a”, navodi se u analizi.
Ističe se i da je u mišljenju koje je Radnoj grupi dostavio DIK navedeno da su budžetom za 2019. godinu značajno smanjena sredstva za rad Komisije. Oni su ukazali na potrebu ulaganja u stručna usavršavanja službenika, kako bi se odgovorilo međunarodnim preporukama za jačanje kapaciteta i profesionalizma DIK-a i sugerisali da se u komunikaciji članova Radne grupe i predstavnika DIK-a dođe do adekvatnog rješenja za taj problem.
Mediji da regulišu oglašavanje i praćenje kampanja
Pozivajući se na preporuke posmatračke misije OEBS-a u analizi radne grupe navodi se da su vidljive promjene u uređivačkoj politici RTCG. Kako se ističe, izražena je i zabrinutost zbog promjene tima urednika. Predlaže se jačanja nadzora zakonske usklađenosti medija tokom izborne kampanje kroz osnivanje nezavisnog tijela koje bi bilo ovlašćeno da odlučuje po žalbama i preduzima radnje protiv kršenja zakona.
“Treba izmijeniti postojeći zakonski okvir za medije u dijelu koji se tiče definisanja političkog oglašavanja, a javni mediji treba da učine dodatne napore za aktivno praćenje kampanje na nepristrasan i profesionalan način, umjesto oslanjanja na dostavljanje materijala od strane političkih stranki. Rok za rješavanje izbornih sporova treba produžiti u cilju omogućavanja efikasnijeg pravnog lijeka. Trebalo bi sankcionisati privatne elektronske medije koji ne poštuju zakonsku obavezu pridržavanja pravilnika o praćenju kampanje zasnovanim na principu jednakosti”, ističe se u analizi.
U ASK zadovoljni kontrolom partija
Odgovarajući na konstataciju OEBS-a da ASK treba da obezbijedi odgovarajuće kapacitete i resurse, u Agenciji su kazali da se ta preporuka “može smatrati realizovanom”.
“Agencija je postavila kao jedan od ključnih prioriteta u radu kontrolu finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja, a kontinuirano se ulažu napori na jačanju kapaciteta. Agencija je u januaru 2017. godine usvojila novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, sprovodi se kontinuirana obuka i jačanje kapaciteta zaposlenih i razvija informacioni sistem”, navodi se u izvještaju.
Bonus video:
