Rezultati koje je Crna Gora sprovela u dva najvažnija pregovaračka poglavlja su ograničeni, uprkos tome što je proces jačanja institucija gotovo dovršen i sprovedene neophodne zakonske reforme, zaključuje se iz nezvaničnog radnog dokumenta o trenutnom stanju u oblastima 23 i 24.
“Ovo naročito važi za pojedine oblasti suzbijanja korupcije, zapljene i oduzimanja imovine stečene kriminalom, kao i ostvarenih rezultata u pogledu nasilja nad novinarima, trgovine ljudima i pranja novca. U tim oblastima i dalje se očekuju ubjedljivi rezultati dok sankcije predviđene zakonom još uvijek nijesu efektivno primijenjene,” navodi se u dokumentu. Ističe se da rezultati zavise od, prije svega, proaktivnog pristupa institucija i da one treba da se oslanjaju na znanje organizacija civilnog društva.
Ministarstvo evropskih poslova objavilo je dokument nedjelju dana nakon što je NVO Institut alternativa pozvala da, slijedeći primjer Srbije, to uradi.
Posebno je problematičan rad Agencije za sprečavanje korupcije.
Agencija mora da djeluje nezavisno i pokaže proaktivan stav, glavna je poruka u dijelu koji se tiče rada institucije na čijem je čelu Sreten Radonjić.
“Uprkos stalnim navodima o zloupotrebi javnih sredstava za svrhe političkih partija, Agencija je u svom završnom izvještaju od decembra 2016. zaključila da nije mogla da utvrdi postojanje tih zloupotreba”, stoji u dokumentu.
Viši sud osudio je na tri mjeseca robije šefa Direkcije za željeznice Nebojšu Obradovića jer je novcem Željeznice platio skup Socijaldemokratama u hotelu “Ramada”, na što su Agenciju prethodno uputili bivši poslanik Mladen Bojanić i Patricija Pobrić.
Broj istraga koje je Agencija pokrenula u slučajevima neobjašnjivog bogaćenja daleko je niži ukoliko se uporedi s brojem istraga koje je Komisija za sprečavanje sukoba interesa pokrenula u 2015. Agencija je okončala postupke u svim tim predmetima i nije utvrdila nikakve nepravilnosti.
“Nažalost, Agencija nije pokrenula nijedan postupak po službenoj dužnosti za utvrđivanje ugrožavanja javnog interesa”, piše u dokumentu.
Što se tiče ratnih zločina, tokom 2016. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) započelo je istragu u osam slučajeva, uključujući i slučaj deportacije bosanskih izbjeglica iz 1992.
Sedam slučajeva su u fazi izviđaja.
“Crna Gora treba dodatno da ojača napore u borbi protiv nekažnjivosti ratnih zločina, i da preduzme proaktivan pristup u cilju efektivnih istraga, gonjenja, suđenja i kažnjavanja”, poručuje se u dokumentu.
Kada je u pitanju poglavlje 23, konstatuje se da zakonodavni okvir za jačanje nezavisnosti i nepristrasnosti pravosuđa još nije u potpunosti primijenjen.
Kod Tužilačkog i Sudskog savjeta se prije svega spočitavaju rezultati koji se tiču disciplinske odgovornosti tužilaca i sudija a oba savjeta takođe treba i dalje da unapređuju transparentnost svog rada.
Ocjenjuje se da je početni bilans rezultata u slučajevima korupcije na visokom nivou uspostavljen prošle godine, ali da sada treba dodatno da se konsoliduje.
„Nakon prve konačne i pravosnažne presude u slučaju korupcije na visokom nivou u februaru 2016. (slučaj 'Košljun'), donijeto je još 14 konačnih i pravosnažnih presuda tokom iste godine na osnovu sporazuma o priznanju krivice zaključenih sa osam fizičkih i četiri pravna lica“, kaže se u Izvještaju, u kojem se navodi i da Svetozar Marović još nije počeo izdržavanje kazne.
Dodaje se da se finansijske istrage i dalje ne pokreću sistematično u slučajevima korupcije. U policiji i tužilaštvu se spočitava i nedostatak vještina za vođenje finansijskih istraga.
Tri državljanina Crne Gore i dalje ratuju u Siriji
Na kraju 2016, dva osumnjičena za učestvovanje u borbama na stranim ratištima čekaju suđenje u Crnoj Gori.
“Tri crnogorska državljanina i dalje učestvuju u borbama u Siriji, dok je petoro navodno poginulo na ratištu,” navodi se u izvještaju.
Ističe se da su sprovedene obuke za upravljanje posljedicama terorističkog napada, kao i za spremnost za odgovaranje na prijetnje po bezbjednost.
Ograničen napredak i u oblasti medija
Ograničen je i napredak kada je riječ o rješavanju slučajeva nasilja nad novinarima, naročito onih starih.
“Dok su neki slučajevi nasilja nad novinarima nedavno okončani, neophodno je da se riješe i stari slučajevi, uključujući slučaj ubistva iz 2004. Treba da se otkriju ne samo počinioci, već i lica koja stoje iza napada, i da se prevaziđu nedostaci i odlaganja u istragama u kojima nedostaju rezultati,” stoji u dokumentu.
Do sada su svi članovi Komisije za praćenje slučajeva nasilja nad novinarima dobili dozvole za pristup tajnim podacima i komisija bi sad trebalo da intenzivira svoj rad.
“Uprkos uvođenju određenih dodatnih garancija za novinare, postoji rizik da se obeshrabre medijske slobode nacrtom izmjena i dopuna Krivičnog zakonika koji je u pripremi i kojim se predviđaju zatvorske kazne za klevetanje sudija i tužilaca, i zbog toga ga treba ponovo razmotriti,” navodi se u izvještaju.
U dokumentu se kritikuje o odluka Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) da na dan izbora 16. oktobra ugasi vajber i votsap.
“Privremeno obustavljanje određenih platformi društvenih medija za komunikaciju na dan izbora, kao i način na koji je to naređeno, izazivaju zabrinutost u pogledu usklađenosti s evropskim standardima,” stoji u izvještaju.
Bonus video:
