U Baru je večeras osnovan Inicijalni odbor Građanskog pokreta, a na sastanku internog karaktera prisustvovalo je oko 40 ljudi. Prisutnima su se obratili koordinator Građanskog pokreta Žarko Rakčević, članovi Inicijativnog odbora GP Dritan Abazović i prof. dr Šerbo Rastoder, kao i višegodišnji predsjednik Izvršne vlade Bara, Miloš Šušter.
Miloš Šušter kazao je na sastanku u Baru da je manifest Građanskog pokreta putokaz prema kojem bi Crna Gora trebalo da ide. Alternativa tome je sunovrat, istakao je on.
"Posljednji put sam za govornicom bio u novembru 1990. godine, kada smo sa Antem Markovićem osnivali Savez reformskih snaga. Tih 1990. godina smo bili na pragu Evrope, moljeni smo da udjemo u Evropsku uniju.
Bar je bio grad sa možda najbržim razvojem u onoj Jugoslaviji. On je imao infrastrukturu za dva grada. Luka Bar je imala oko 2.700 zaposlenih, sa 3 miliona tona pretovara. Naš grad je bio saobraćajni centar. I 1989. godine, Bar je stao. On je danas na začelju Crne Gore i okruženja, više nije poluga razvoja. Sada Bar traži milostinju Vlade, kako bi vratio kredite i izmirio obaveze.
Naš Bar ima šansu, i to je suština. Bar je navikao na razvoj, Bar su zapostavili da četvrt vijeka tavori, ali znam da će Bar iznići iz pepela," kazao je Šušter.
Šerbo Rastoder, univerzitetski profesor, poručio je članovima u Baru da je on sam ubjeđivao ljude da se bore za Crnu Goru, ali ne za ovakvu Crnu Goru.
“Koliko smo danas zemlja jednakih šansi? Da li naša djeca mogu da nađu posao? Ne. Naša djeca idu vani. Mi smo se borili za zemlju socijalne pravde, zemlju jednakih šansi. Zato nemamo pravo da mirno posmatramo sva dešavanja. Mi, kao zajednica slobodnih ljudi, otvorenog srca prihvatamo sve ljude koji žele da urade nešto za sebe, svoj grad i svoju državu. Ne treba nam Crna Gora koja će se mijenjati u blatu i krvi. Borim se protiv Crne Gore koja će na nasilje odgovarati nasiljem. Borim se za toleranciju," kazao je Rastoder.
Žarko Rakčević, koordinator Građanskog pokreta, govoreći o ekonomskoj situaciji u Crnoj Gori, kazao je da Vladini strateški partneri u divljim privatizacijama, ne unose novac u Crnu Goru, već predstavljaju finansijsku pumpu koja izvlači novac iz Crne Gore.
"Možda je Bar jedan od najboljih primjera zašto bi trebalo prekinuti ovu ekonomsku politiku. Sjetite se Bara prije četvrt vijeka. Pritom, ne mislim samo na onu nepokornost i luču slobode koju su barani držali devedesetih. Šta se desilo sa barskim turizmom? Šta se desilo sa "Ineksom Zlatna obala"? Sa Južnim morem? Sa hotelom "Korali"? Primorkom? Crnogorska Vlada je dala privatnoj firmi, Magnoliji, garancije u iznosu od 4 miliona eura. Dobili smo novu aferu. Uništili su sistem Primorke, koji je bio ozbiljan i u razmjerama bivše Jugoslavije.
Danas je Bar uništen. Niti ima prekookeansku plovidbu, niti Primorku, niti one prelijepe hotele. Po čemu se prepoznaje Bar? Po onome po čemu se prepoznaje i moja Podgorica, i Nikšić, i Budva i Kotor. Po kriminalu, po zapaljenim automobilima, po bombama i pucnjavama u sred bijela dana. Po tome se, nažalost, prepoznaje Crna Gora,” naveo je Rakčević.
Bonus video:
