U Crnoj Gori je registrovano 55 partija, od kojih su 43 aktivne, a najavljeno je i formiranje nekoliko novih političkih subjekata.
Prema podacima iz Registra političkih partija, koje su agenciji Mina saopštili iz Ministarstva unutrašnjih poslova, u Crnoj Gori su tokom prethodne godine registrovane tri nove političke partije, dok je početkom ove godine u Registar upisana jedna (Pokret za Pljevlja).
Najave formiranja nekoliko novih političkih subjekata, među kojima je dio članstva Socijalističke narodne partije (SNP) koji će nastaviti djelovanje uz Aleksu Bečića, kao i novoosnovani Građanski pokret, ukazuju na trend daljeg uvećanja broja političkih partija.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Predrag Sekulić, smatra da veliki broj političkih partija ne može donijeti poseban kvalitet.
"Nažalost, svjedoci smo da su posljednjih godina naše kolege iz opozicije taj broj uvećale. Razloge najbolje znaju oni između sebe, mislim da se najviše radi o nekim ličnim razmiricama", ocijenio je Sekulić, komentarišući "cjepkanje" postojećih partija.
Prema njegovim riječima, to je dio problema koji Crna Gora ima zato što se pažnja više posvećuje ljudima na čelu partija, nego političkim programima.
"Čini mi se da tu treba tražiti razloge toga što crnogorska opozicija nije ni iole dobra alternativa vladi“, rekao je Sekulić agenciji Mina.
On, kako je naveo, vjeruje da će se broj političkih partija narednih godina svesti na „optimalan nivo“, kao i da će pojedine partije koje „godinama tavore“ nestati sa crnogorske političke scene.
"Nadam se da će se vremenom pokazati da veliki broj partija nema šta da traži na političkoj sceni Crne Gore i da će se naše kolege iz opozicije uozbiljiti i početi da razmišljaju o političkim programima i o tome kako da budu ozbiljna alternativa vlasti u Crnoj Gori a ne da se svako malo dijele između sebe", poručio je Sekulić.
Poslanik Demokratskog fronta (DF) Milutin Đukanović smatra da osnivanje političkih partija nije problem, kao i da se one mogu takmičiti na izborima kada zadovolje uslove propisane zakonom.
"U Zakonu o izboru odborika i poslanika postoji limit kojim je određeno da svaka partija za učešće na izborima mora da skupi četiri hiljade potpisa pred Opštinskom izbornom komisijom", objasnio je on, dodajući da ko god skupi taj broj treba da se takmiči na izborima.
"I nikakav problem nije oko broja političkih partija", ocijenio je Đukanović.
Komentarišući razloge nastajanja novih i podjela u postojećim partijama, on je kazao da je svakome ko ima drugačije stavove dozvoljeno da proba.
"Ima raznih razloga, neko drukčije vidi stvari. Očigledno je da sad svako ima svoj politički pogled, želi da se konstituiše i da proba", rekao je Đukanović agenciji Mina.
Prema njegovim riječima, kada se potpisi budu prikupljali pred Opštinskom izbornom komisijom, svako ko uspije da sakupi predviđeni broj potpisa može i treba da učestvuje na izborima. "I nije nikakav problem, tada neće biti rasipanja glasova".
Poslanik Liberalne partije, Andrija Popović, s druge strane, broj od 55 partija u odnosu na veličinu države i broj stanovnika, vidi kao iznenađenje.
"Za mene je veliko iznenađene osnivanje tolikog broja partija na tako malom političkom tržištu kao što je crnogorsko. Niču kao pečurke poslije kiše, što bi se reklo“, poručio je on.
On, kako je naveo, nije siguran da li je to dobro za dalju demokratizaciju Crne Gore. „Vidjećemo kako će se partije ponašati na sljedećem izbornom procesu“.
Prema riječima Popovića, partije će se grupisati u samo nekoliko kolona kako bi uspjele da prođu cenzus.
"Izgleda da je i postalo profitabilno osnivati partije. To mi je neko jedino logično objašnjenje, jer ovdje se dešavaju i podjele partija“, ocijenio je on.
To je posljedica, kako je naveo, viška ličnih sujeta i ambicija kod pojedinaca koji pokrenu „dio ljudi koji su im bliski i tako dolazi do osnivanja novih partija“.
Osnivanje novih i podjele postojećih partija najviše, kako smatra Popović, koristi DPS-u.
"Koja jeste imala jednu podjelu ranije na DPS i SNP, ali od tada kod njih na vidiku nema podjele. Tako da će oni ostati homogeni i mobilni za izlazak na ostale izborne procese“, kazao je Popović, dodajući da su svi ostali, kako je naveo, gubitnici.
On je podsjetio i na raskole koji su se desili u Liberalnom savezu, a potom i u Liberalnoj partiji, ocjenjujući da „to sve pokreću ljudi koji imaju višak sujete i misle da će napraviti čudo“.
"Svaka partija koja se raspadne biće daleko gora nego što je bila prije toga“, zaključio je Popović.
Profesor Zoran Stojiljković, komenatrišući postojanje velikog broja i trend cjepkanja postojećih i nastajanja novih partija, kazao je da „imajući u vidu i već tradicionalnu ljubav Crnogoraca prema politici ne iznenađuje podatak da na nešto više od pola miliona birača ima svih 55 registrovanih partija“.
Prema njegovim riječima, opozicioni subjekti svoju političku ponudu svode uglavnom na kritiku vlasti bez jasne političke alternative, otvarajući povremeno i politički naplativo pitanje nacionalnih odnosa.
"Zato ne deluje čudno da nove opozicione partije nastaju najčešće podelama unutar "starih" opozicionara, pri čemu logično više preraspodeljuju sopstvene birače i glasove nego što zahvataju birački rezervoar vladajuće stranke“, objasnio je Stojiljković.
Parlamentarni izbori 2012. godine i njihovi rezultati doveli su, kako je naveo, do stanja u kom i koalicija DPS-SDP nema parlamentarnu većinu i mora da stvara postizbornu vladavinsku koaliciju sa grupom etničkih i regionalnih stranaka.
"Time, partijski sistem Crne Gore, bar formalno prestaje da bude sistem sa dominantnom strankom“, ocijenio je Stojiljković.
Posljednje trzavice na liniji DPS - SDP, na jednoj, kao i prekonponovanje opozicije i tendencija nadilaženja političkog rova srpsko - crnogorske podele, na drugoj strani , govore u prilog, kako je naveo, ocjeni o "odmrznutim podjelama, dinamiziranju političkog života i mogućim izmjenama političkih i izbornih partnera“.
"Krizom rašireno nezadovoljstvo socijalnim položajem većine građana i izražena podjela na tranzicione gubitnike i dobitnike, svijest o raširenosti korupcije i pretjeranom uplivu logike političkih, partijskih interesa i razloga u sve pore života jesu indikatori potrebe za prerazvrstavanjem i na partijsko- političkoj sceni“, kazao je Stojiljković agenciji Mina.
Bonus video:
