Poslanici u crnogorskom parlamentu su glasovima vladajuće koalicije i Socijalističke narodne partije (SNP) i Pozitivne Crne Gore usvojili izmjene Ustava u dijelu pravosuđa, što je jedan od najvažnijih uslova za otvaranje pregovaračkog poglavlja 23 i 24.
Ustavnim izmjenama, kojima se protivilo 19 poslanika Demokratskog fronta (DF), predviđeno je da se vrhovni državni tužilac (VDT), sudije Ustavnog suda i četiri istaknuta pravnika za članove Sudskog savjeta biraju dvotrećinskom većinom u prvom, odnosno tropetinskom u eventualno drugom krugu glasanja u parlamentu.
Većinom glasova odbijen je prijedlog amandmana koji su podnijeli SNP i Pozitivna Crna Gora kojim se tražilo da parlament dvotrećinskom većinom bira i razrješava predsjednika Vrhovnog suda.
Odbijeni su i ostali prijedlozi partije Srđana Milića koja je predložila i da se sastav Tužilačkog savjeta normira Ustavom.
Milić je nakon toga kazao da mu je „teško sa kim mora da glasa za ustavne promjene iz vladajućih stranaka“, dok je lider Pozitivne Darko Pajović rekao da je to dokaz da "nijesmo svjesni neophodnosti usvajanja promjena Ustava".
Novim izmjenama ustava predsjednika Vrhovnog suda biraće i razrješavaće Sudski savjet dvotrećinskom većinom, na period od pet godina.
Sudski savjet imaće deset članova koga čine predsjednik Vrhovnog suda, četiri sudije, četiri ugledna pravnika i ministar nadležan za poslove pravosuđa. Mandat sudijama Ustavnog suda Crne Gorebiće 12 godina, tri više nego do sada, dok se za sudiju Ustavnog suda može birati kandidat koji ima najmanje 40 godina. 59 poslanika vladajuće koalicije, SNP-a i Pozitivne podržalo je prijedlog Ustavnog zakona za sprovođenje amandmana prema kojem bi kandidati za VDT, sedam sudija Ustavnog suda i četiri člana Sudskog savjeta iz reda istaknutih pravnika, koji treba da dobiju podršku dvije trećine poslanika da bi bili izabrani na te funkcije, trebalo da budu poznati i moguće izabrani u drugoj polovini novembra ove godine.
Prema predlogu ustavnog zakona novi predsjednik Vrhovnog suda mogao bi biti izabran početkom sljedeće godine
Prema predlogu ustavnog zakona novi predsjednik Vrhovnog suda mogao bi biti izabran početkom sljedeće godine, ako u Skupštini budu izglasana četiri člana iz reda uglednih pravnika u prvom glasanju dvotrećinskom većinom.
DPS je povukao amandman koji je predviđao da se rok za usklađivanje zakona sa promjenama najvišeg pravnog akta, umjesto predloženih 45, prolongira na 365 dana.
Zakoni koji se usklađuju sa amandmanima sadrže odredbu o sarazmjernoj zastupljenosti pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u sudovima, tužilaštvu i Ustavnom sudu.
U obraćanju poslanicima ministar pravde Duško Marković kazao je da usvajanje ustavnih promjena ne znače da će Crna Gora automatski imati odgovornije i efikasnije sudije.
“Sudija mora da ima moralni kredibilitet, sposobnost da svakoga dana savlada prepreke na putu uspostavljanja i poštovanja zakona. Od primjena slijedi mukotrpan posao i ukupna implementacija da se dođe do sudija i tužilaca koji će raditi u interesu države”, rekao je on.
I šef parlamenta Ranko Krivokapić ocijenio je da ni dosad nije bilo prepreka da sudska vlast bolje obavlja svoj posao, poručujući da želi da vidi rezultate novih ovlašćenja koja će nosioci te vlasti dobiti izmjenama Ustava.
“Činjenica je da je ovo rješenje koje je danas pred nama, poslije dvije godine, nešto što nema uporedna iskustva i na nama je da od tog modela napravimo živ model i dobre rezultate u onome što je temelj svake države”, rekao je Krivokapić.
Galerija
Bonus video:
