Venecijanska komisija (VK) smatra da tropetinska većina kao deblokirajući mehanizam “jasno predstavlja poželjniju opciju” u slučaju da se vlast i opozicija ne dogovore o izboru vrhovnog državnog tužioca (VDT) dvotrećinskom većinom.
To se navodi u nacrtu mišljenja VK na nacrt odvojenih amandmana Ustava Crne Gore, uz ocjenu da apsolutna većina od 41 poslanika u drugom krugu glasanja ne daje podsticaj parlamentarnoj većini da postigne kompromis sa manjinom.
Primjera radi, može biti predviđeno da se najbolji kandidat, kojeg je odabrao Tužilački savjet na osnovu javnog konkursa, predloži parlamentu da bude izabran većinom od 3/5. Ukoliko to nije moguće, onda bi Tužilački savjet mogao da predloži dva ili više kandidata, koji su se javili na konkursu, i parlament bi trebalo da izabere jednog od njih apsolutnom većinom, piše u nacrtu mišljenja VK
Izvjestioci VK Džejms Hamilton, Gvido Nepo Modona i Karlo Tuori su dali tu ocjenom na osnovu dva predloga za drugi krug glasanja u slučaju da u prvom ne bude dvotrećinske većine od 54 poslanika.
Ti predlozi crnogorske Skupštine podrazumijevaju da se u drugom krugu glasanja VDT bira apsolutnom većinom ili većinom od tri petine (49 glasova).
Zamjenica sekretara VK Simona Granata-Mengini kazala je da bi smanjenje većine u drugom krugu glasanja moglo da bude rješenje za deblokirajući mehanizam.
“Međutim, glasanje za jednog kandidata ostavlja manje prostora za dogovor u odnosu na izbor više njih. Iz ugla izvjestioca, dakle, za izbor VDT-a, mehanizam dva kruga glasanja sa smanjenjem većine nije najbolja opcija”, kazala je ona.
Granata-Mengini je navela da su druge opcije moguće, ali treba da uključe više učesnika.
“Na primjer, može biti predviđeno da se najbolji kandidat kojeg je odabrao Tužilački savjet na osnovu javnog konkursa, predloži parlamentu da bude izabran većinom od tri petine.
Ukoliko to nije moguće, onda bi Tužilački savjet mogao da predloži dva ili više odgovarajućih kandidata koji su se javili na konkursu i parlament bi trebalo da izabere jednog od nominovanih apsolutnom većinom”, kazala je Granata-Mengini, što se navodi i u nacrtu mišljenja VK.
Ona je pojasnila da bi u slučaju da, na primjer, dva kandidata osvoje apsolutnu većinu, bio izabran onaj koji ima više glasova.
VK je krajem prošle godine ocijenila da bi u Ustav trebalo ugraditi odredbu prema kojoj bi se VDT birao dvotrećinskom većinom u Skupštini, uz obezbjeđivanje deblokirajućeg mehanizma u slučaju da ne bude moguć dogovor vlasti i opozicije o kandidatu za tu funkciju.
DPS je nedavno saopštio da je za njih prihvatljiva dvotrećinska većina za izbor VDT, dok su ostale partije u načelu podržavale taj predlog VK, ali su imale različito mišljenje o tome kako bi trebao da izgleda deblokirajući mehanizam.
Upitana koliki period treba da prođe između dva glasanja, ako u prvom krugu ne bude dvotrećinske većine za izbor VDT, prestavnica VK je kazala: “Tekst koji smo mi vidjeli predviđa mjesec dana i mi nemamo zamjerku. Ono što se mora imati na umu je da institucije moraju funkcionisati i ne mogu dugo ostati neoperativne”.
Kad je u pitanju mehanizam razrješenja dužnosti VDT-a, ona navodi da VK ne vidi nikakav problem i da izvjestioci pozdravljaju to što je način razrješenja propisan Ustavom.
Granata-Mengini smatra da treba pronaći način koji bi obezbijedio da i parlamentarna manjina i većina pronađu kompromis i postignu dogovor na bazi kvalifikovane većine.
“Očigledno, takav mehanizam ne bi trebalo da služi kao sredstvo odvraćanja za postizanje dvotrećinske većine. To bi moglo da pomogne proces osnaživanja dogovora ako je deblokirajući mehanizam neprihvatljiv i većini i manjini”, kazala je ona.
Dodala je i da u Evropi nema jedinstvenog modela za deblokirajuće mehanizme i mnoge zemlje moraju da smisle tu formula.
Opasno da 5 sudija Ustavnog bira vlast
“Ova druga opcija neće nikako podstaći većinu da postigne kompromis sa manjinom, što bi otvorilo prostor za izbor pet članova iz vladajućih partija”
VK smata da je većina od tri petine u parlamentu “jasno poželjna” u odnosu na apsolutu većinu kada je riječ o izboru sudija Ustvanog suda ako ne bude dogovora u prvom krugi koji podrazumijeva većinu od dvije trećine.
Predstavnica VK je pojasnila da izvjestioci smatraju da je većina od tri petine u drugom krugu bolje rješenje od apsolutne većine. “Ova druga opcija neće nikako podstaći većinu da postigne kompromis sa manjinom, što bi otvorilo prostor za izbor pet članova iz vladajućih partija”, kazala je ona.
Crnogorski parlament, odnosno njegov odbor je predložio da sedam sudija treba da bira i razješava parlament, nakon saslušanja u Ustavnom odboru. Prema važećem Ustavu, Ustavni sud ima sedam sudija, koje bira i razrješava Skupština, apsolutnom većinom od 41 poslanika, na predlog predsjednika države.
Oni smatraju da sada dvojicu treba da predlaže predsjednik države, a petoricu parlamentarni odbor nakon što zadovolje uslove javnog konkursa. Oni bi trebalo da budu istaknuti pravnici sa najmanje 40 godina starosti i najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci.
Sudije između sebe biraju predsjednika na tri godine koji može da ima samo jedan mandat. VK je i u ovom slučaju podvukla da svi kandidati za sudije Ustavnog suda, bilo da je riječ o onima koje predlaže predsjednik države ili skupštinski odbor, učestvuju na javnom konkursu.
Parlament se pita i za sudsku vlast
VK je podržala predlog da četiri člana Sudskog savjeta, ugledna pravnika, bira parlament. Ranije rješenje bilo je da dva imenuje parlament, po jednog imenju iz vlasti i opozicije, a dva predsjednik države.
Izvjestioci su u nacrtu mišljenja, objavljenog na sajtu VK, predložili da se u prvom krugu glasanja četiri pravnika biraju dvotrećinskom većinom u parlamentu, a ukoliko to nije moguće, onda bi uslijedilo drugo glasanje nakon mjesec dana i oni bi mogli biti izabrani većinom od 3/5.
Crnogorski parlament, odnosno njegov odbor je predložio da se Sudski savjet bira na četiri godine, da ga čine predsjednik i devet članova. To su predsjednik Vrhovnog suda, ministar pravde i četiri sudije koje bira Konferencija sudija, četiri ugledna pravnika koje bira parlament nakon što zadovolje uslove na javnom konkursu.
Predsjednik Sudskog savjeta, prema tome, ne može biti iz redova sudija, niti ministar, već iz redova istaknutih pravnika koje bira parlament. Granata-Mengini je naglasila da VK ostaje pri stavu da predsjednika Vrhovnog suda bira i razrješava Sudski savjet dvotrećinskom većinom, a ne parlament.
VK je zapravo na ovaj način predvidjela da ni predsjednik Vrhovnog suda ne može biti izabran bez glasa najmanje jednog od pravnika koje je prethodno izabrao parlament sa 2/3 ili 3/5 podrškom. Prema važećem Ustavu, predsjednika Vrhovnog suda bira parlament prostom većinom na predlog predsjednika države, Vlade i Skupštine.
Galerija
Bonus video:
