Lider Pokreta za promjene (PzP) Nebojša Medojević najavio je da neće podržati ustavno rješenje koje predviđa da sudije same biraju članove Sudskog savjeta iz reda sudija, ističući da bi se time zadržalo loše stanje u pravosuđu.
On je juče uputio pismo Venecijanskoj komisiji u kojem je naveo stavove svoje partije po pitanju ustavnih promjena modela pravosuđa, kao i po pitanju izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva.
U pismu koje je poslano i komesaru za proširenje EK Štefanu Fileu Medojević ističe da se mora izbjeći bilo kakva uloga političkih institucija u donošenju odluka tokom procedure imenovanja i razrješenja sudija.
''U izboru modela organizacije pravosuđa mora se dodatno povesti računa i o trenutnom stanju u pravosuđu, koje zahtijeva hitne i sveobuhvatne reformske mjere. Ovakvo pravosuđe, kakvo je danas, ne može da odgovori na sve veće zahtjeve domaće i međunarodne javnosti u pogledu uspostavljanja vladavine prava i efikasne borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala'', navodi Medojević.
Skupština će danas razmatrati predložene izmjene Ustava u dijelu koji se odnosi na pravosuđe, a kojima na zahtjev EK treba obezbijediti depolitizaciju i nezavisnosti sudstva i tužilaštva.
Crnogorska vlada je 28. juna usvojila predloge zakona o sudovima, Sudskom i Tužilačkom savjetu, kojima su razrađene ustavne odredbe koje se odnose na izbor predsjednika Vrhovnog suda.
Spor oko dvotrećinske većine
Predviđeno je, između ostalog, da Sudski savjet o svakom prijavljenom kandidatu pribavlja mišljenje proširene sjednice Vrhovnog suda, na osnovu čega Savjet većinom glasova preporučuje tri kandiata za ta funkciju predsjednicima Crne Gore, Vlade i Skupštine.
Podsjećajući da je PzP je, uoči donošenja Ustava, predlagao da sve članove Sudskog savjeta bira Skupština dvotrećinskom većinom, Medojević ističe da u Sudskom savjetu ne treba da bude nijedna politička ličnost, već isključivo nezavisni pravni stručnjaci.
Ako bi se Sudski savjet birao dvotrećinskom većinom, smatra on, većina u parlamentu ne može da nametne svoje kandidate.
''Ne bi bilo direktnog uključivanja parlamenta u izbor i razrješenje sudija, a većina članova Sudskog savjeta bila bi izabrana između kandidata predloženih na Opštoj konferenciji sudija'', rekao je Medojević.
Očekujući da će predložene ustavne izmjene biti usvojene dvotrećinskom većinom, poslanik DPS-a Miodrag Vuković podsjeća da se predložene promjene odnose na jačanje sistema i poboljšanje sudske i tužilačke samostalnosti.
''Našli smo opseg izmjena Ustava i Venecijanska komisija je rekla da je to u redu. Vjerujem da će biti predloga da se Ustav mijenja i u nekim drugim segmetima, jer već ima najava da će neke partije iz opozicije izaći sa predlogom za izmjene koje se ne tiču samo sudstva'', kazao je Vuković.
On je rekao i da početak izmjena Ustava, u dijelu koji se odnosi na sudstvo, nije ujedno i kraj, jer će najveći pravni akt mijenjati kada se dio naših nadležnosti bude postepeno prenosio na Evropsku uniju.
''Stalno ćemo ga adaptirati, to je proces koji će trajati godinama. Kamen spoticanja može biti mijenjanje simbola, njeni identitetski znaci i obilježja, a o tome nema razgovora'', zaključio je Vuković.
Poslanik SNP-a Neven Gošović nije želio da prejudicira da li će ustavne promjene imati podršku dvotrećinske većine u parlamentu.
''Predlog je tek prva faza koja omogućava dalji rad na izmjenama Ustava. Mi smo saopštili stav da bez ustavnih promjena nema reformi u oblasti pravosuđa'', rekao je Gošović ističući da će ta stranka amandmanski djelovati na prijedlog Vlade.
Bonus video:
