Iako su prije nepunu godinu tvrdili da će Crna Gora biti dovedena na ivicu sukoba ukoliko ne bude raspisan referendum o učlanjenju u NATO, u Demokratskom frontu (DF) zasada teško nalaze saveznike za proteste kojima bi spriječili parlament da odluči o učlanjenju u alijansu.
Dok slabo posjećene proteste organizuju samo nevladine organizacije i udruženja koji se protive učlanjenju, opozicione partije fokusirane su na izbore u Herceg Novom i izlazak na ulice ne pominje gotovo niko.
Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring (CEMI) Zlatko Vujović smatra da ne treba isključiti da dio opozicije organizuje proteste dok se u Skupštini Crne Gore bude glasalo u učlanjenju u NATO, ali da to ne može izazivatio nestabilnost u Crnoj Gori. On smatra da akcije Fronta gube na snazi i pored upornosti rukovodstva tog političkog saveza.
"Teško je za očekivati da mogu organizovati ozbiljnije proteste i ozbiljnije ugroziti bezbjednosnu situaciju u ovom trenutku. To ne znači da će DF odustati od takvih namjera. Primjetno je da se manjim protestima pokušava pripremiti veći pred zasjedanje parlamenta, ali slab odziv i očekivano podizanje optužnica protiv dijela funkcionera DF može destimulativno uticati na protivnike NATO-a", smatra Vujović.
Iako je na velikom anti-NATO skupu u decembru 2015. član predsjedništva Andrija Mandić poručio da će Crna Gora biti dovedena na ivicu sukoba ako se izbjegne dogovor za referendum, njegov partijski kolega Slaven Radunović nedavno je najavio da će protivnici NATO-a "gledati da se poslanici koji budu glasali u Skupštini makar kao ljudi loše osjećaju".
Radunović je pojasnio i da je DF odustao od alternativnog referenduma zbog manjka novca i nezainteresovanosti opozicije, iako je Mandić tri dana ranije obećao da će uraditi sve da se pitanje referenduma nametne prije učlanjenja.
Iako su čelnici DF-a tada pozvali ostatak opozicije da im se priduži, Socijaldemokratska partija (SDP) najavila je da će glasati u parlamentu, dok su ostali deklarativno poručili da treba raspisati referendum.
"Stiče se utisak kao da neke opozicione partije čekaju mogući pad rejtinga DF da bi im preuzeli birače. Stoga izbjegavaju konfrontaciju sa Frontom, ali se i trude sa druge strane da ne dozvole njegovu konsolidaciju", smatra Vujović.
Dok opozicija ne odgovara na pozive Fronta, apeli za raspisivanje referenduma sve rjeđe stižu i iz zvanične Moskve. Iako je prošle godine tvrdio da u Crnoj Gori treba raspisati referendum "ako već učlanjenje u NATO nije vještačka odluka", ruski šef diplomatije Sergej Lavrov nedavno je kazao da odluka o učlanjenju ostaje na savjesti crnogorskih lidera i rukovodilaca NATO-a.
Vujović smatra da će se Rusija prilagoditi novoj situaciji, ali pokušati da utiče na kreiranje buduće vlade, donošenje drugih odluka u Crnoj Gori i da pristupi izvorima obavještajnih podataka.
"To uspijeva u nekim drugim zemljama, uključujući i neke članice EU. DF će ostati interesantni nekim ruskim centrima i pored toga što je pokušaj sprečavanja članstva u NATO završio neuspješno”, smatra on.
Holandija neće podržati referendum
Vujović smatra da Front koristi svako raspoloživo sredstvo da bi spriječio učlanjenje Crne Gore u NATO, ali da im smanjuju opcije formalnim probližavanjem tog čina.
"Stoga i ne čudi, prilično apsurdan pokušaj da dovedu do referenduma u drugoj državi. Posebno kada je riječ o Holandiji koja nije dozvolila turskim ministrima da vode svoju predreferendumsku kampanju u Holandiji jer je ista mogla da utiče na ishod holandskih izbora. Teško da će sa razumijevanjem gledati na pokušaj da se djelovanjem inostranih, proruskih aktera stavi van snage odluka holandske vlade i parlamenta. Čak i da Front bude značajno podržan od ruskog faktora, šanse na uspjeh su isključivo teorijske”, smatra Vujović.
Parlament potvrđuje učlanjenje na svečanoj sjednici na Cetinju
Parlament će 28. aprila na Cetinju razmatrati Predlog zakona o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora 28. aprila, čime će Crna Gora potvrditi ulazak u NATO.
Zakon je dostavila Vlada prošle sedmice, sa predlogom da se donese po skraćenom postupku, podsjećajući da su evroatlantske integracije jedan od strateških spoljnopolitičkih prioriteta.
"Poučena iskustvom gubitka nezavisnosti nakon Prvog svjetskog rata, Crna Gora mora u postojećim geopolitčkim okolnostima da racionalno sagleda mogućnosti i donese odluku koja će da zaštiti njene nacionalne i bezbjednosne interese", navode iz Vlade.
Bonus video:
