Od crnogorskih poslanika zavisi da li će odluka o prijemu u Evropsku uniju biti donijeta u skupštinskoj sali ili na referendumu.
Iz Vlade poručuju da će odluka o tome pasti kada se završi glavni dio posla, a iz dijela opozicije i civilnog sektora smatraju da nema boljeg rješenja od konsultovanja građana u vezi sa ovim pitanjem.
“Pitanje načina pristupanja EU, koje Ustav tretira, svakako će doći na razmatranje nakon što obavimo važniji dio posla, a to su sveobuhvatne reforme cjelokupnog društva”, kazali su “Vijestima” iz Kancelarije za evropske integracije.
U dijelu Ustava koji se tiče odnosa sa drugim državama i međunarodnim organizacijama propisano je da o načinu pristupanja EU odlučuju poslanici.
Iz Kancelarije na čijem je čelu glavni pregovarač Aleksandar Drljević napomenuli su i da se svake godine sprovode sveobuhvatna istraživanja javnog mnjenja koja pokazuju stabilnu podršku crnogorskih građana pristupanju EU.
Tako je posljednje istraživanje Delegacije EU u Podgorici pokazalo da bi na referendumu o pristupanju gotovo 81 odsto građana Crne Gore zaokružilo “da”.
“Nastavićemo da kvalitetno informišemo građane i pratimo podršku članstvu u EU, kako bismo sve vrijeme tokom ovog procesa imali jasnu sliku šta oni misle o tome,” poručili su iz Kancelarije.
U Centru za građansko obrazovanje (CGO) smatraju da bi referendum trebalo odžati odmah po zatvaranju pregovaračkih poglavlja.
“Vjerujem da bi optimalni period za održanje referenduma o prijemu u EU bio kada Crna Gora zatvari sva pregovaračka poglavlja a prije potpisivanja Ugovora o pristupanju EU. Dakle, računicom daljeg integracionog puta koji je definisan kroz kredibilnu perspektivu članstva od strane Evropske komisije iz februara 2018, Crna Gora bi morala da legitimizuje svoje političke odluke prije 2023”, ocijenio je saradnik CGO-a, dr Vladimir Vučković.
Uslov je, dodaje on, da vlast kontinuirano ostvaruje kredibilne i mjerljive rezultate u ključnim kriterijumima za pristupanje EU, odnosno da je zaista posvećena evropskoj agendi.
Crna Gora trenutno ima 31 otvoreno poglavlje, od kojih su tri privremeno zatvorena.
Vučković smatra da se referendumom posljedično rješavaju i dva veoma važna pitanja za dalji nastavak procesa integracija. Prvi, koji se tiče povjerenja u institucije sistema i njihovu učinkovitost, posebno kada se radi o nezavisnosti pravosudnog sistema i efektivne borbe protiv sveprisutne korupcije. I drugi, po njemu ne manje važan, tiče se problema snažnih evroskeptičnih tendencija koje su sve prisutnije među građanima.
Sagovornici “Vijesti” iz dijela opozicije su saglasni da se ne smije ponoviti situacija od prošle godine, kada su odluku o članstvu u NATO–u donosili poslanici a ne građani.
Bivši šef skupštinskog Odbora za evropske integracije Slaven Radunović (Demokratski front) se, međutim, slaže se bi ovu odluku na referendumu trebalo što prije potvrditi.
“Jednoj stvarno suverenoj državi, interes i volja svojih građana moraju biti važniji od interesa drugih država i volje njihovih elita. Zato bi referendum s pitanjem na ovu temu trebalo da se organizuje što prije, a svakako najkasnije prije nego što države članice krenu u izjašnjavanje u vezi sa ovim pitanjem, shodno svom zakonodavstvu. Izjašnjavanje crnogorskih građana nakon eventualno već dobijenog zelenog svjetla u zemljama EU, bio bi neprimjeren pritisak na naše glasače i dovođenje skoro pred svršen čin”, kazao je on za “Vijesti”.
Bivši poslanik Socijalističke narodne partije Vasilije Lalošević poručuje da je pitanje članstva u EU pitanje iznad političkih partija.
“Oko ulaska u EU, rezultat na referendumu, po meni, bi bio poznat u startu, jer gotovo sve političke partije zagovaraju ulazak u Uniju. Tako da bi bilo koji termin održavanja donio pozitivan rezultat,” kazao je Lalošević.
I Radunović i Lalošević se slažu da uslovi pod kojim se održava neki referendum, kao i samo pitanje o kojem se na njemu izjašnjava, treba da budu takvi da omoguće slobodno izražavanje volje ljudi. Oni smatraju da se ne smije desiti scenario koji se dešava sada u Makedoniji.
Na referendumu 30. septembra Makedonci će odgovarati na pitanje “Da li ste za članstvo u EU i NATO-u sa prihvatanjem dogovora između Republike Makedonije i Republike Grčke?”.
Dogovor dviju država potpisan je u junu i, između ostalog, predviđa da naziv države bude Republika Sjeverna Makedonija za upotrebu unutar države i u međunardonim odnosima.
“Dio pitanja koji se tiče članstva u EU i NATO, samo služi kao ‘šargarepa’, kako bi se na delikatno pitanje o promjeni imena lakše dobio pozitivan odgovor”, kazao je Radunović, ocijenivši da je riječ o manipulaciji.
Bogdanović: DPS bi namjerno izgubio referendum o EU
Poslanik Demokratske Crne Gore Boris Bogdanović smatra da su, sve u svemu, evropske integracije tačka oko koje nema značajnijeg sporenja, ali da ne bi trebalo održati referendum.
“U prethodnom periodu svjedoci smo da crnogorska vlast nije željela organizovati referendum niti o jednom od pitanja koja su duboko dijelila građane i Crnu Goru po svim šavovima, te iz tog razloga smatramo da bi referendum o članstvu Crne Gore u EU s obzirom na široki društveni konsenzus, bio bespotrebno trošenje novca i sveukupne društvene energije”, kazao je Bogdanović za “Vijesti”.
On je poručio da se pojedine partije, a prije svega Demokratska partija socijalista, samo deklarativno zalažu za evropske integracije.
“Jer bi u suprotnom raspisali referendum na kojem bi ucjenama, pritiscima i kupovinom birača pokušali izigrati naše evropske partnere zbog straha od zakona i evropskih standarda u vladavini prava”, kazao je on.
Bonus video:
