U Baru nema ulja, na Ćemovskom polju diče se ekstradjevičanskim

Stara maslinarska izreka kaže: “Kiša jula-nema ula”, a tako je u Baru i bilo ove godine. Velika kiša, neuobičajena za jun i jul, omogućila je maslinovoj muvi da probije opne plodova i tako za proizvodnju maslinovog ulja onesposobi skoro kompletan prinos
511 pregleda 5 komentar(a)
Plantaže, masline, Foto: Plantaže
Plantaže, masline, Foto: Plantaže
Ažurirano: 28.10.2018. 16:55h

U maslinarskoj zajednici dogodilo se čudo - nema ovogodišnjeg ulja tamo gdje se pravi već dva milenijuma - u Baru, a najfinije ekstradjevičansko ulje dobijeno je na Ćemovskom polju gdje su prve masline posađene prije desetak godina.

Stara maslinarska izreka kaže: “Kiša jula-nema ula”, a tako je u Baru i bilo ove godine. Velika kiša, neuobičajena za jun i jul, omogućila je maslinovoj muvi da probije opne plodova i tako za proizvodnju maslinovog ulja onesposobi skoro kompletan prinos.

Iako su masine rodile, zbog štetočine rod ove sezone u Baru nije dao ulje.

Svojevrsni šok za laike, ali i za dobar dio maslinara, zato je bio podatak da su podgoričke “Plantaže” iz ovogodišnje berbe proizvele ekstra djevičansko ulje sa procentom slobodnih masnih kiselina od 0,14 do 0,18 odsto.

Na IV manifestaciji „ Ex albis ulivis“ koja je otvorila jesenje barske fešte od masline, Pavle Radulović i Milica Vujačić iz “Plantaža” sa ponosom su predstavili da sa oko 6.000 stabala imaju ”rukom branih” oko 40 tona plodova koje prerađuju u mlinu Kolarija u Ulcinju.

Radulović je kazao da je recept uspjeha to što su se suprotstavili predrasudama da maslinovom stablu nijesu neophodni rezidba, đubrenje i navodnjavanje, ako se želi veliki prinos i češća rodnost.

“Treba ispoštovati nauku u mjeri u kojoj donosi rezultate, ne zanemarujući tradiciju. Najgore od svega je što ljudi sporo prihvataju tehnologiju i dostignuća koji su dokazani. Mi smo se sa naučne strane rukovodili prema podacima od Hrvata i Italijana... Maslina je voćka i kao svaka druga voćka, tipična koštunica, daće rezultate ako joj se posveti pažnja i ljubav - agrotehnićke mjere - rezidba, zaštita, đubrenje, navodnjavanje. Nema ništa spektakularno, novo i neotkirveno”, priča Radulović.

Ističući pomoć stručnog saradnika Momčila Radulovića sa Biotehničkog fakulteta i menadžera kompanije Dušana Kankaraša i Gorana Brnovića, on je naveo da je ovo treća godina da “Plantaže” prave ekstradjevičansko ulje.

Nasuprot žutici, glavnoj sorti na primorju, na Ćemovskom polju od oko 6.500 maslina dominiraju zasadi arbekine iz 2012. i lećine.

“Sada imamo 9.600 stabala, u novembru planiramo sadnju još 3.000. Plan je da za dvije-tri godine bude 20.000 maslina. Sortiment su istarska bjelica, lećima, maurino, arbekina i frantojo. Ove godine je plan bio oko 21 tonu ploda, a imaćemo oko 40 tona. Berba je počela 27. septembra, dan kasnije i prerada. Kao i prethodnih godina, kompletna berba je ručna. To je najteži i najsporiji način, ali, daje najbolje rezultate i plod je u gajbama za 20 sati u mlinu. Temperatura prerade je 26 stepeni, a imali smo i 24 stepena temperaturu ‘tijesta’ što je garancija da če se sačuvati polifenoli i sva jedinjenja koja ulje čine ljekovitim”, rekla je “Vijestima” Milica Vujačič.

Ističući da se redovno rade analize ulja, dodala j da u “Plantažama” očekuju oko šest tona ekstadjevičanskog ulja sa postotkom slobodnih masnih kiselina od 0,14-0,18.

Istakla je da su zasadi tretirani prije najave maslinove muhe:

“Nedjelju dana ranije smo vidjeli promjenu i odmah preduzeli agrotehničke mjere”.

Alković: Počeli od nule, ali spremni da uče

Komentarišući rezultate apsolutnih početnika koji su uspjeli da zaštite rod i ove godine proizvedu vrhunsko ulje, predsjednik Društva maslinara Bara Ćazim Alković rekao je da su u Plantažama “počeli od nule i bili spremni da uče”, dok maslinari na primorju kreću “iz minusa od par hiljada godina i nisu spremni da uče”.

“Njihovi uzgojni oblici su prilagođeni - to su niske masline koje mogu lako da se zaštite, na ravnom su, a kod nas na primorju su stabla jako visoka i neprilagođena agrotehničkim mjerama i teško je izvršiti i rezidbu, a kamoli zaštitu. Ove godine se malo maslinara na primorju pridržavalo zaštite. Uprava za bezbjednost hrane nam je slala redovno obavještenja o maslinovoj muhi, mi smo putem medija širili te informacije do maslinara, ali samo su pojedini primijenili agrotehničke mjere i to nije bilo dovoljno da se zaštiti rod”.

Bonus video: