Crna Gora mora da uloži dodatne napore u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije, pranja novca a mora da pokaže i veću odlučnost u efikasnoj primjeni i sprovođenju zakona, navodi se u Izvještaju o napretku Crne Gore za 2009. godinu.
Na predstavljanju Izvještaja u Podgorici, šef Delegacije Evropske komisije Leopold Maurer kazao je da je u prethodnih godinu dana Crna Gora napredovala u ispunjavanju političkih kriterijuma, jačanju demokratije i vladavini prava, ali da treba uložiti dodatne napore i u jačanje adminsitrativnih kapaciteta.
„Ovo su još veliki izazovi za Crnu Goru“, kazao je Maurer, dodajući da je bitno da država ispuni posljednje obaveze za liberalizaciju viznog režima.
Nakon što mu je Maurer uručio Izvještaj, premijer Milo Đukanović je, kako se navodi u saopštenju Vlade, rekao da će taj dokument EK biti “pažljivo razmotren, a državni organi spremni su da uvaže preporuke Brisela”.
Ministarka za evropske integracije Gordana Đurović smatra da će „pitanje rezerve“ prema administrativnim kapacitetima pratiti Crnu Goru do učlanjenja u EU, ali i da je u našem sistemu nemoguće sve preporuke ispoštovati“
.„To bi, zaista, bila preskupa integracija. Ali, gdje god treba mi smo kao država spremni da to uradimo“, kazala je ona na predstavljanju Izvještaja.
Šef Delegacije EK u Podgorici je kazao da je u Izvještaju ocijenjeno da je Crna Gora poboljšala saradnju u regionu, a napredak je postignut i u rješavanju bilateralnih graničnih pitanja, izgradnji zakonodavnog okvira, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao i borbi protiv trafikovanja ljudski i graničnoj kontroli.
”Uprkos određenom napretku, potrebna je jača politička volja u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, što ostaju veliki izazovi za Crnu Goru. U sektoru pravde, bezbjednosti, pranja novca i borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije još postoje problemi“, naveo je on, a u Izvještaju se dodaje da borba protiv korupcije nastavlja da bude razlog zabrinutosti.
“Zakonski okvir za borbu protiv korupcije je ojačan... Nacionalno zakonodavstvo države još nije potpuno usaglašeno sa međunarodnim antikorupcijskim instrumentima koje je ratifikovala Crna Gora. Neke od preporuka GRECO-a još nijesu u potpunosti implementirane”, piše u Izvještaju.
Crnoj Gori, smatra EK, još nedostaju snažne, nezavisne nadzorne vlasti kako bi se evaluirale važne deklaracije i finansiranje političkih partija. To je potrebno i za nadgledanje i kontrolisanje potrošnje u javnom sektoru, posebno u javnim nabavkama, prostornom planiranju i privatizaciji.
“Tek treba da se uspostavi nadzorno tijelo koje bi nadgledalo i obezbijedilo usaglašenost sa Zakonom o finansiranju političkih partija i Zakonom o finansiranju izbornih kampanja za predsjednika, gradonačelnike i predsjednika Opština”, piše u Izvještaju.
U proteklih godinu dana, podnijeto je, prema navodima u Izvještaju, dvanaest tužbi za korupciju protiv trinaest policajaca što je bio rezultat unutrašnjih istraga.
“U sudstvu krivične tužbe za korupciju i zloupotrebu položaja podignute su protiv troje sudija”, navodi EK.
Iako se grade mjerljivi rezultati za slučajeve korupcije na sudovima, broj pravosnažnih presuda ostaje nizak
Parlament više da motri na bezbjedonosne agencije
EK smatra i da istraživački kapaciteti kriminalističkih službi ostaju slabi zbog nedostataka u ekspertizi, specijalnoj opremi i radnim uslovima.
Komisija ističe da korupcija ostaje dominantna u mnogim oblastima i nastavlja da bude posebno ozbiljan problem. Pranje novca je još jedan problem Crne Gore, povezan sa organizovanim kriminalom i korupcijom.
“Predanost vlasti još nije podržana stalnom implementacijom antikorupcijskih zakona... Potrebna je jasna odlučnost da se spriječi i bori protiv pranja novca”, navodi EK.
Razlog za zabrinutost su pad broja istraga i izvještaja o sumnjivim transakcijama i činjenica da nije bilo presuda za pranje novca između septembra 2008. i avgusta 2009.
Kapacitet policije i tužilačkih službi da istraže slučajeve pranja novca ostaje nedovoljna a potrebno je povećati i njihove kapacitete za sprovođenje finansijskih istraga.
“Tokom 2008, policija je sprovela tri finansijske istrage u saradnji sa specijalnim tužiocem za borbu protiv organizovanog kriminala. Postoji potreba za daljim jačanjem ljudskih resursa”, smatra EK.
Kada je riječ o borbi protiv organizovanog kriminala, EK navodi da je ostvaren napredak u implementaciji mjera na velikom broju polja, iako je značajan broj njih samo djelimično implementiran ili uopšte nije primijenjen.
Ističe se da je broj istraga i tužbi ali i presuda u slučajevima organizovanog kriminala porastao.
“Jedinica Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije sprovela je šest finansijskih istraga 2008. i podigla šest krivičnih prijava. Tri finansijske istrage su započete između januara i aprila 2009, od kojih se jedna ticala organizovanog kriminala”, navodi EK.
Međutim, kapacitet policije i sudstva da se nosi sa slučajevima organizovanog kriminala ostaje ograničen. Neefikasnost u gonjenju, suđenju i osuđivanju organizovanog kriminala u Crnoj Gori ostaje ozbiljan uzrok zabrinutosti.
“Ako se hoće da zakonodavne odredbe o konfiskaciji imovine kriminalaca budu djelotvorne, onda je policiji i tužiocima neophodna dodatna obuka za finansijske istrage kako bi mogli da pronađu imovinu kriminalaca i predstave dokaze pred sudovima”, piše u Izvještaju o napretku.
EK je statistiku koju prave tijela za borbu protiv pranja novca okarakterisala kao “još nepouzdanu”. Kvalitet statistike, kada se radi o organizovanom kriminalu, treba značajno poboljšati kako bi bilo moguće pratiti trendove u organizovanom kriminalu i korupciji.
“Potrebna je čvršća kontrola nad fondovima koji se investiraju u nekretnine.”
Komisija navodi i da su neophodne dodatne reforme na polju finansijske kontrole javnih nabavki i procedura licenciranja.
Ojačavanje rukovodstva na srednjem nivou, kada je u pitajanju Vlada, učinilo bi proces donošenja odluka efikasnijim.
“Rukovodeće strukture menadžmenta u većini vladinih tijela, uključujući ministarstva, nijesu se bitno promijenila i u mnogim slučajevima ostaju previše centralizovane”, piše u Izvještaju.
EK smatra i da, pored određenih poboljšanja, novi Zakon o sprečavanju konflikta interesa, ima “seriju nedostataka i pukotina”.
“Najznačajnije je to što obezbjeđuje značajne izuzetke za parlamentarce kojima je dozvoljeno da imaju izvršne funkcije u javnim kompanijama i izvršnim agencijama”, piše u Izvještaju.
Maurer je kazao da glavni izazov predstavlja poboljšanje institucijalnih i administrativnih kapaciteta za sprovođenje acquius communitairea. Đukanović je rekao da je Vlada Crne Gore u potpunosti posvećena daljim aktivnostima u cilju ispunjavanja političkih i ekonomskih kriterijuma članstva i harmonizaciji nacionalnih propisa sa acquiusijem.
“Ukupna slika Crne Gore, što se tiče odnosa sa EU je pozitivna”, naglasio je Maurer.
EK smatra da nadzorna uloga parlamenta generalno ostaje slaba.
“Parlament je nastavio svoj rad u nadgledanju odbrambenih i bezbjednosnih tijela organizovanjem saslušanja direktora policije u decembru 2008. Ova praksa mora da se nastavi i proširi, a građansko i demokratsko nadgledanje ovih tijela je ključni prioritet evropskog partnerstva”, navodi se u Izvještaju o napretku.
Dodaje se da je potreban dalji rad kako bi se obezbijedilo puno odvajanje državnih i partijskih struktura u izbornoj administraciji i osigurala transparentna raspodjela mjesta u parlamentu.
“Zakon o državnoj svojini obezbjeđuje okvir kojim se osigurava jasno odvajanje državne i partijske imovine, čak i tokom izbora, ali još treba da se implementira”, navodi EK.
U Izvještaju se ističe da usaglašavanje izbornog zakonodavstva sa Ustavom ostaje prioritet.
Visoke kazne guše novinarstvo
U dijelu Izvještaja koji je u vezi sa slobodom izražavanja, EK navodi da slučajevi optužbi za klevetu protiv novinara nastavljaju da se koriste kao sredstvo vršenja pritiska na nezavisno novinarstvo.
“Sudovi nameću disproporcionalne kazne u takvim slučajevima”, ističe se u Izvještaju.
EK je navela da razlog za strah predstvljaju zastrašujuće izjave državnih zvaničnika o ulozi medija i NVO.
U EK, kako je kazao Maurer, smatraju da su “nedavne osude novinara i presude za iskazivanje mišljenja u novinama takođe veliki problem“.
Sudstvo i tužilaštvo pdo uticajem politike
Iako je EK okarakterisala progres u oblasti reforme sudstva kao “skroman” u Izvještaju navodi da je napravljen napredak implementacijom ključnih zakona čiji je cilj bio povećanje profesionalizma i nezavisnosti sudija i tužilaca.
Napravljen je progres u smanjenju neriješenih slučajeva a ukupan profesionalni kapacitet sudija i tužilaca je ojačan.
Međutim, EK ističe da se politika još miješa u sudstvo i tužilaštvo
“Postoji ozbiljna zabrinutost kada je u pitanju nezavisnost sudija i tužilaca. Opseg političkog uticaja na tužilaštvo postoji kroz to što parlament imenuje tužilački savjet i kroz moć parlamenta postavlja i razrješava državne tužioce”, piše u Izvještaju o napretku Crne Gore.
EK zamjera Crnoj Gori što je nejasna podjela odgovornosti za nadgledanje sudova između ministarstva pravde i sudskog svjeta. Dodatni uzroci za zabrinutost, kada je u pitanju nezavisnost sudstva, su to što je ministar pravde član sudskog savjeta i što parlament bira i razrješava predsjednika sudskog savjeta.
“Neophodni su dodatni napori za konsolidaciju nezavisnosti, nadležnosti, integriteta i efikasnosti sudskog sistema”, zaključeno je u Izvještaju.
Potrebna bolja komunikacija
Predstavnici civilnog sektora zatražili su juče poboljšanje komunikacije sa EK, ocjenjujući da bi trebalo da im budu dostupne informacije o projekatima koji EU sprovodi u Crnoj Gori. Nakon što im je Maurer predstavio Izvještaj o napretku, predstavnici civilnog sektora ocijenili su da bi ih u određenim oblastima trebalo više konsultovati.
Konstatujući da se u Izvještaju opet pominje potreba za izgradnjom kapaciteta u policiji i tužilaštvu, direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović je ocijenila da bi trebalo da budu vidljiviji rezultati projekata kroz koje je EU pomogla u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.
„Svjesni smo da se stalno ulaže u obuku za borbu protiv organizovanog kriminala i pranja novca, ali se u izvještaju svake godine konstatuje da su za tu oblast slabi kapaciteti policije i tužilaštva. Ne znam da li su u pitanju kapaciteti ili nedostatak političke volje“, ocijenila je ona.
Generalni sekreta Evropskog pokreta Momčilo Radulović rekao je da nije zadovoljan kako je u Izvještaju predstavljana uloga civilnog sektora u procesu evropskih integracija i demokratizacije u Crnoj Gori. Biljana Zeković, izvršna direktorka SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja, ocijenila je da se ne može konstatovati napredak u oblasti ljudskih prava kada državne institucije na tom planu ne rade ništa.
Bonus video:
