Iako u međunarodnom zakonodavstvu ne postoje opšteprihvaćeni standardi, u većini zemalja regiona, ali i EU i SAD, poslanici imaju pravo na pristup tajnim podacima bez prethodne obaveze tražanja dozvole i sprovođenja bezbjednosne provjere. Takođe, bez obzira na to da li su uslovljeni dozvolama i bezbjednosnom provjerama ili ne, prava poslanika su u većini država po tom pitanju izjednačana sa pravima ministara.
To se juče čulo na na konsultativnom sastanaku Odbora za bezbjednost i odbranu sa čelnicima Direkcije za zaštitu podataka, koji je zakazan je zbog podijeljenih mišljenja o tome na koji način bi poslanicima trebalo omogućiti da imaju pristup tajnim podacima koji su im od važnosti za parlamentarni nadzor sektora bezbjednosti.
“Ne postoje opšteprihvaćeni standardi, već svaka država samostalno odlučuje o osobama koje će pristupati podacima bez dozvole, vodeći prevashodno računa o bezbjednosti podataka”, kazao je direktor Direkcije za zaštitu tajnih podataka Savo Vučinić.
On je saopštio podatke da u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini poslanici imaju slobodan pristup tajnim podacima iz njihove nadležnosti, dok takav slučaj nije u Makedoniji.
Pristup tajnim podacima nemaju ni poslanici u Mađarskoj, Poljskoj i Rumuniji, dok je to pravo dostupno narodnim zastupnicima u Češkoj, Slovačkoj i Bugarskoj.
Govoreći o principu koji važu u “starim demokratijama”, u Njemačkoj, Engleskoj i Norveškoj, poslanici moraju imati dozvolu za pristup informacijama, dok u SAD to nije uslov.
Nakon predloga Raška Konjevića na prošloj sjednici Odbora, Nova srpska demokratija je inicirala izmjene Zakona o tajnosti podataka, koje predviđaju da bi pravo na pristup povjerljivim informacijama, pored najviših državnih i policijskih funkcionera, imali i članovi Odbora za bezbjednost i odbranu. Kako se juče čulo, Vlada je već formirala radnu grupu za imjenu tog zakona, a poslanici su bili saglasni da bi trebalo izbrisati obavezu poslanika da pribavljaju uvjerenja o radnoj sposobnosti, punoljetsvu i ljekarska uvjerenja. Vučinić je kazao da je praksa pokazala da postoji prostor za reviziju takvih rješenja.
On je rekao da je Direkcija u odnosima s NATO, nakon sertifikacije Sporazuma o bezbjednosti informacija u potpunosti počela da primjenjuje obaveze predviđene direktivama tog saveza, te da je do sada oko 100 državni službenika dobilo sertifikate koji im omogućavaju pristup podacima Alijanse. On je najavio da je sličan postupak počet i sa EU, te da se očekuje do kraja godine početak pregovora o potpisivanju sporazuma za zaštitu informacija sa Unijom.
Vučinić je podsjetio da je Direkcija počela izadavanje dozvola za pristup tajnim podacima u novembru prošle godine. Od tada je izdato 178 dozvola, dok je u proceduri 168 postupaka.
On je saopštio da, bez obzira da li članovi odbora treba da imaju dozvole ili ne, trenutno oni i ne bi mogli raspravljati niti baratati tajnim podacima u zgradi parlamenta, jer ne ispunjava minimalne fizičko-tehničke uslove za to.
Poslanik Nove srpske demokratije Goran Danilović, koji je juče jednoglasno izabran za zamjenika predsjednika Odbora, kazao je juče da nije našao primjer, posebno u regionu, da su poslanici, članovi odbora za bezbjednost, izjednačeni sa fizičkim licima, a poslanik SNP-a Predrag Bulatović je ponovo zatražio da pristup tajnim podacima imaju svi poslanici bez prethodne bezbjednosne provjere.
Bez dogovora o saslušanju Veljovića
Povodom inicijative Bulatovića oko pozivanja direktora policije Veselina Veljovića da informiše odbor o postupanju policije u slučaju napada Miomira Mugoše na novinare “Vijesti”, odbor juče nije postigao nikakvu saglasnost.
Bulatović je tražio da se poslanici na jučerašnjoj sjednici izjasne “da li postoji raspoloženje “u tom parlamentarnom tijelu oko pozivanja Veljovića, bilo na kontrolno ili konsultativno saslušanje, ili u skladu sa Zakonom o radu policije koji takođe predviđa tu mogućnost.
Na drugoj strani Kujović je smatrao da je najbolje da Bulatović odluči koju će poslovničku ili zakonsku mogućnosti koristiti, te da takvu inicijativu uputi odboru u formi pisanog predloga, uz obrazloženje, kako bi tek tada poslanici mogli da se izjasne da li su za pozivanje Veljovića. Međutim, nijedan od ta dva predloga nije dobio potrebnu većinu glasova, a ostalo je nejasno na koji način Bulatović zatražiti podršku kolega iz odbora da se ispita Veljović. Bulatoviću je ostavljena mogućnost da predlog ponovo inicira na sljedećoj sjednici.
Bonus video:
