VREMEPLOV Počelo je u Biljardi - Vijesti.me
PRIJE 10 GODINA

VREMEPLOV Počelo je u Biljardi

Institucija je radila od 1869. do 1913. godine sa prekidima za vrijeme oslobodilačkih ratova 1876-1878. godine. Za njenu izgradnju novac je obezbijedila carica Marija Aleksandrova

Vijesti, 13. oktobar 2009. godine
Vijesti, 13. oktobar 2009. godine (Foto: Arhiva Vijesti)

Kada se govori o prvim visokoškolskim ustanovama u Crnoj Gori, onda je prva asocijacija na Djevojački institut i Bogosloviju. Obje ustanove osnovane su 1869, pod pokroviteljstvom carske Rusije, a ove godine proslavljaju jubilej – 140 godina od osnivanja.

Povodom 140 godina od formiranja Djevojačkog instituta na Cetinju, na Ivanovim koritima juče je održan okrugli sto posvećen jubileju. Na skupu je govoreno o važnosti formiranja Djevojačkog instituta i njegovom doprinosu razvoju srednjeg obrazovanja u Crnoj Gori. Za narednu nedjelju najavljena je i izložba posvećena istom jubileju, koju organizuje Narodni muzej Crne Gore, a poseban doprinos izložbi daće Vesna Kalezić i Marina Martinović, koje su do sada objavile nekoliko publikacija o Djevojačkom institutu.

Istorija Ženskog instituta na Cetinju započeta je uz svesrdnu finansijsku podršku ruske carice Marije Aleksandrovne. Inicijator osnivanja bio je knjaz Nikola I koji se za vrijeme boravka u Petrogradu susreo sa kremom prijestoničkog plemstva, a u tom okruženju bilo je i mnogo obrazovanih žena, što je kralja ponukalo da nešto slično uradi i u Crnoj Gori.

“Ova institucija radila je od 1869. do 1913. godine sa prekidima za vrijeme oslobodilačkih ratova 1876-1878. godine. Za njenu izgradnju novac je obezbijedila carica Marija Aleksandrova u visini od 13.500 rubalja. Za sve vrijeme postojanja Instituta to je bila obaveza svih ruskih carica koje su dolazile na prijesto”, objašnjava Kalezić.

Ona kaže da se idejom da se žene obrazuju, Crna Gora mogla pridružiti civilizovanim uzorima prosvijećenih naroda.

“Istina, ovu školu su pohađale djevojke iz viđenijih i imućnijih crnogorskih porodica. Tu je bilo i djevojaka iz Srbije, Slovenije, Makedonije, Hrvatske i primorja”, kaže Kalezić.

Na početku, Djevojački institut bio je smješten zajedno sa Bogoslovijom u Biljardi. Kasnije je sazidana nova namjenska zgrada u blizini cetinjske "Lokande" na poljani "Romanovina". Veliko zdanje na dva sprata useljeno je u jesen 1872, imalo je biblioteku i prateće kabinete. Djevojke koje su pohađale nastavu u ovom Institutu “imale su prilično zahtjevan program”.

“Djevojke su prvo učile tri godine, da bi se vremenom to povećalo na osam godina. Sticale su široko obrazovanje. Izlazile su iz škole sa potpunim znanjem ruskog i francuskog jezika. Primjera radi, jedna Slovenka koja je pohađala Djevojački institut, bila je prva žena koja je završila medicinski fakultet u Rusiji”, priča Kalezić.

Nastavni plan i program bio je propisan Ustavom učilišta, po kojem je školovanje trajalo četiri godine, "dva razreda po dvije godine", kasnije je dopunjen programom za šestogodišnje školovanje, a zatim osam. Predmeti su bili: Zakon božji, Maternji jezik, Ruski jezik, Francuski jezik, Matematika, Realije (zemljopis, historija, botanika, mineralogija, zoologija, fizika i kemija), Tehnika (ženski ručni vez, domaćinstvo, kaligrafija, crtanje, pjevanje, gimnastika, muzika), te Pedagogija (psihologija, logika i metodika). Sve upravnice su bile Ruskinje: Nadežda Petrovna Pacevič, Natalija Ljvovna Mesaroš, Julija Andrijanova Lopuhina i Sofija Petrovna Mertavago. Nastavu su izvodile učiteljice, te osoblje iz Rusije i Francuske, kao i profesori cetinjske Gimnazije i Bogoslovsko-učiteljske škole, između ostalih Simo Matavulj i Visarion Ljubiša (mitropolit crnogorsko-primorski).

Do 1910. diplomiralo 140 učenica

Djevojački institut je imao 110 učenica u periodu 1868-1888, a od 1888-1913. godine popisana su 252 imena svršenih učenica. U početku su polaznice Instituta bile djevojčice crnogorskih glavara iz imućnijih kuća, kao što su kćerke vojvoda Marka Miljanova, Stanka Radonjića i Gavra Vukotića.

Kasnije su dolazile djevojke iz mnogih mjesta i van Crne Gore. Do jubilarne 1910. godine diplomiralo je 140 učenica: 86 iz Crne Gore, 32 iz Boke i Dalmacije, šest iz Bosne, tri iz Hercegovine, po dvije iz Srbije, Hrvatske i Albanije, po jedna iz Slovenije, Slavonije, Bugarske i Rusije. Jedna od značajnih žena, Marija Ilić-Agapova, koja je 1928. godine osnovala Javnu biblioteku grada Beograda, završila je Djevojački institut "Carice Marije" na Cetinju.


Najčitanije iz sekcije Vremeplov