VREMEPLOV Protesti u Peći zbog granice sa Crnom Gorom - Vijesti.me
"VIJESTI" PRIJE DESET GODINA

VREMEPLOV Protesti u Peći zbog granice sa Crnom Gorom

“Čekaćemo da se taj problem riješi, jer nemamo namjeru nikome da ustupimo svoju zemlju. To su bila imanja i katuni naših pradjedova, i tamo smo ljeti vodili stoku. Sada nam crnogorska policija ne dozvoljava da priđemo”, upozorio je lokalni imam Sadi Zeka, vođa protesta

Stranica "Vijesti" od 22. oktobra 2009.
Stranica "Vijesti" od 22. oktobra 2009.

Utvrđivanje granica mogao bi biti problem u odnosima Crne Gore i Kosova, nakon što su mještani 16 sela u okolini Peći i Dečana protestovali, tvrdeći da je Crna Gora zauzela njihova imanja. Kako prenose kosovski mediji, mještani sela u blizini granice sa Crnom Gorom najavili su podizanje tenzija ukoliko se ne riješi pitanje njihovih imanja koja su se nakon potpisivanja Kumanovskog sporazuma 1999. godine našla na teritoriji Crne Gore.

Oni su, početkom nedjelje, u znak opomene blokirali magistralni put Peć-Rožaje u blizini graničnog prelaza, upozoravajući da Ustav Kosova garantuje čuvanje državnih granica. Mještani sela Radavac, Velika i Mala Jablanica, Novo Selo i Lipa tvrde da nemaju pretenzija prema susjednoj državi, već da “žele da čuvaju svoje”. Kako prenosi prištinski dnevnik “Koha ditore” mještani su od zvanične Prištine zatražili da ozbiljno priđe problemu razgraničenja sa Crnom Gorom.

“Čekaćemo da se taj problem riješi, jer nemamo namjeru nikome da ustupimo svoju zemlju. To su bila imanja i katuni naših pradjedova, i tamo smo ljeti vodili stoku. Sada nam crnogorska policija ne dozvoljava da priđemo”, upozorio je lokalni imam Sadi Zeka, vođa protesta.

Nakon demarkacije granica i uspostavljanja diplomatskih odnosa sa Makedonijom, zvanična Priština najavila je u ponedjeljak početak pregovora o razgraničenju sa Crnom Gorom. Iako kosovske i crnogorske vlasti do sada nijesu potencirale pitanje granica, predstavnici nevladinih organizacija sa Kosova više puta su upozoravali da između dvije države ima spornih teritorija.

Lider pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti ranije je najavio da bi moglo biti problema sa 1.000 hektara zemlje koja pripada Opštini Peć, tvrdeći da je ta oblast pripala Crnoj Gori nakon potpisivanja mirovnog sporazuma iz Kumanova. On je tada upozorio da je potpisivanjem sporazuma prihvaćena karta jugoslovenskih generala koja je na štetu Kosova, i pojasnio da bi problem mogao biti riješen samo ako se crnogorske vlasti budu pridržavale granica određenih Ustavom iz 1974. godine.

Portparol Vlade Kosova Memlji Krasnići je kazao “Vijestima” da će vlade dviju država uskoro početi pregovore o demarkaciji granica, ne želeći da precizira kada će to biti. “Vlada Kosova formiraće grupu za demarkaciju sa Crnom Gorom kada se dvije države o tome dogovore”, kazao je Krasnići.

On je istakao da Kosovo i Crna Gora imaju dobre odnose i da postoji obostrana namjera da se i pitanje državnih granica uskoro stavi na dnevni red.

“Ne očekujemo probleme u određivanju granica. U obje države postoje eksperti koji će pregovarati na osnovu dokumenata koji određuju graničnu liniju. Ne očekujemo nikakve probleme”, tvrdi Krasnići.

Da granica sa Crnom Gorom nije jedini problem najmlađe evropske države, potvrdili su i protesti mještana sela koje se nalazi kraj granice sa Makedonijom. Nezadovoljni odlukom o demarkaciji sa Makedonijom, albanski seljaci su u atarima sela Tanuševac i Debelde, u kosovskoj opštini Vitina, uklonili granične oznake. Mještani pograničnog pojasa su revoltirani jer su granični kamenovi postavljeni na privatnom posjedu. Oni su takođe najavili radikalizaciju protesta ukoliko problem sa njihovim imanjima ne bude riješen.


Najčitanije iz sekcije Vremeplov