Crna Gora može da bude ponosna na netaknute djelove prirode i ptičje vrste, ali bi, prema tvrdnjama stručnjaka, uprkos velikom potencijalu koji još ima, mogla ostati bez njega, ukoliko hitno ne preduzme nešto za aktivnu zaštitu ptica.
Od nešto više od 500 vrsta, koliko je do sada registrovano u Evropi, više od 40 odsto nema svijetlu budućnost. Od toga, u Crnoj Gori se redovno može registrovati više od 60 odsto, dok je još 10 odsto moguće povremeno registrovati. Tačnije, u Crnoj Gori je registrovano oko 380 vrsta od čega više od 40 odsto nema zadovoljavajući status. Od toga 297 vrsta ptica je, 2006. godine, trajno zaštićeno, mali broj nema nikakvu zaštitu, dok su neke zaštićene lovostajem.
“Crna Gora nema grabljivica. I dalje je veliki uspjeh kod nas vidjeti orlove, jer su skoro istrijebljeni, a njihov broj je zanemarljiv u odnosu na površinu koja je zdrava i koju mogu da koriste za normalan život i ishranu”, kazao je “Vijestima” ornitolog i član komisije za vrste Svjetske unije za zaštitu prirode (IUCN) Darko Saveljić,.
“Na Skadarskom jezeru se u toku zime prebroji više ptica nego u čitavoj Sloveniji na svim njihovim vodenim staništima. Ali, taj potencijal se sve više gubi. Da ga ne bi izgubili treba sa riječi preći na djela i vidjeti koliko se primjenjuju zakoni što se tiče gazdovanja zaštićenim objektima prirode i koliko je Crna Gora aktivna u zaštiti novih područja”, kazao je Saveljić.
U posljednjih 10 godina u Cnoj Gori je, prema njegovim riječima, zaštićen Arboretum, odnosno botanička bašta porodice Kovačević u Grahovu, Trebjesa, Tivatska solila i Prokletije, što je jako malo.
“U ekološkoj državi, ako imate 10-tak procenata zaštićene teritorije, to je jako malo. Slovenija koja nije ekološka država ima po strožijim standardima zaštićeno 35 odsto teritorije. Ona se slobodno može nazvati ekološkom državom prije nego Crna Gora, jer Slovenija to štiti i formalno i faktički, i na terenu i u knjigama, što nije slučaj u Crnoj Gori”, smatra Saveljić.
Međunarodni autoritet za zaštitu ptica i njihovih staništa BirdLife International od 1989. godine realizuje svjetski program zaštite područja od međunarodnog značaja za boravak ptica (IBA). U taj program od početka je ukjučena i Crna Gora.
“Evropa je 1989. godine Skadarsko i Šasko jezero i Ulcinjsku solanu proglasila za IBA područja. Na taj način, Evropa je stavila do znanja Crnoj Gori da je to nešto za šta je veoma zainteresovana, jer 90 odsto ukupne faune ptica na Skadarskom jezeru, koje se smatra za evropski ptičji aerodrom, ne pripada samo Crnoj Gori nego cijeloj Evropi”, rekao je Saveljić i dodao da je Evropa taj spisak 2001. godine proširila i na Durmitor i Biogradsku goru.
Do danas je u Evropi indentifikovano oko 4.000 IBA područja što pokriva ukupno sedam odsto teritorije.
Indentifikacija područja od međunarodnog značaja za boravak ptica važna je, jer je to, objašnjava Saveljić, najbolja osnova zaštite prirode u svim zemljama.
Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore 2007. godine ustanovio je ukupno 13 takvih područja što čini 10,6 odsto teritorije zemlje ili 130.650 hektara.
“Mi smo još na početku identifikacije tih područja, jer nemamo dovoljno kapaciteta”, rekao je Saveljić.
Kanjon Morače, Visitor, Komovi, Kučke planine, Pivska visoravan, Golija, Ljubišnja, dolina rijeke Zete, od Glave Zete do ušća i drugo, dio su spiska potencijalnog IBA inventara Crne Gore, a koji će, kaže Saveljić, biti tema budućih ornitoloških istraživanja.
“U NP “Prokletije”, koji je nadavno proglašen i ima 16.000 hektara nije uključeno Plavsko jezero sa plavnim livadama. Vrijednost plavnih livada, od Plavskog jezera do Gusinja, u biološkom smislu je znatno veća nego cijele Prokletije. Tu vidim najveći konflikt koji Crna Gora može imati sa EU kad joj bude pristupala, jer se trenutne granice zaštićenih područja ne poklapaju sa onim što je vrijedno na njima. Evropska komisija je 1979. godine donijela Ptičju direktivu koja je prva direktiva zaštite prirode u EU. Ona je krovna, jer su ptice najbolji indikator stanja životne sredine. One se nalaze na vrhu piramide ishrane. Hrane se ribama, sisarima, vodozemcima, gmizavcima, biljem i sve što se desi njima reflektuje se na ptice”, objasnio je Saveljić.
Zato EU, kako kaže, troši najviše para na proučavanje ptica i zbog toga su organizacije koje se bave njihovim proučavanjem najbrojnije i najmoćnije u Evropi.
“Samo Kraljevsko društvo za zaštitu ptica Velike Britanije ima više od 1.200 zaposlenih i milion članova. Članarina je 30 funti što znači da imaju godišnji budžet koliki nema nijedno crnogorsko ministarstvo“, naglasio je Saveljić.
On smatra da je jedini spas zaštite prirode, pa i ptica, učlanjenje Crne Gore u EU.
“EU ima odlične mehanizme zaštite prirode. Ukoliko se ubije pelikan, to nije crnogorski pelikan, nego evropski. Ako Evropa napiše akcioni plan za njihovu zaštitu, ako da jako puno para za njihovu zaštitu i ako neka država ne poštuje to, onda ta država snosi velike posljedice”, naglasio je Saveljić.
Turisti dolaze zbog ptica
Ptičje bogatstvo, kojim raspolaže Crna Gora, smatra Saveljić, veoma je značajno i za razvoj turizma.
“U posljednje vrijeme sve je više posmatrača ptica, odnosno veoma bogatih ljudi koji su se zasitili obilazaka velikih gradova i plažnog turizma, i koji su našli svoj mir u posmatranju ptica. Oni direktno sa aerodroma ili kruzera, koji posjećuju Kotor i Dubrovnik, idu na Ulcinjsku solanu ili Skadarsko jezero da bi posmatrali ptice, karakteristične za ta područja. Tako, na primjer, flamingos je ptica koja je vezana isključivo za plitka slana staništa, a to su u Crnoj Gori samo Tivatska solila i Ulcinjska solana”, kazao je Saveljić.
Odustati od gradnje brana na Morači
Planirana izgradnja brana na Morači ugrozila bi Skadarsko jezero, najveće na Balkanu i zaštićeno močvarno stanište koje je dom za izuzetno važne ptičje vrste, a sam kanjon Morače je toliko vrijedan da bi ga i Evropa proglasila zaštićenim područjem.
“2008. godine uradio sam opsežna istraživanja ornitofaune kanjona Morače, sa ciljem da ispitam uticaj izgradnje brana na Morači na Skadarsko jezero, ali kada sam vidio šta sve imamo u kanjonu Morače odustao sam od bilo kakvog razmatranja uticaja izgradnje brana na Skadarsko jezero”, kazao je Saveljić.
Kanjon Morače je toliko vrijedan da, kako ističe, nijedna država EU ne bi pomislila da može tamo bilo šta da gradi, osim da ga proglasi zaštićenim područjem.
“Da smo EU ne bi se razmatralo, kao kod nas, hoće li da grade dvije ili četiri brane kako razmišljaju investitori, već bi se razmišljalo koji stepen zaštite treba da dobije taj kanjon”, rekao je Saveljić.
Krivolov ogroman problem
U Crnoj Gori veoma je izražen i problem krivolova ne samo ptica, već i, prema riječima Saveljića, krupne divljači.
“Kao planinar i biolog obilazim naša staništa i slobodno mogu reći da smo “tanki” kada je riječ o krupnoj divljači. Ako danas Slovenija ima 400 medvjeda na teritoriji koja nije puno veća od Crne Gore, a kod nas ih sigurno nema ukupno 50, to je jako malo. Medvjed je dobar indikator kvaliteta šume, jer je uglavnom vegeterijanac i za njega uglavnom uvijek ima hrane”, rekao je Saveljić.
Tako mali broj medvjeda ne govori da naše šume nijesu kvalitetne nego, kako ističe, da se sa tim šumama i tom divljači ne gazduje kako treba.
“Recimo, ako posjetite Švajcarski nacionalni park na svakih kilometar možete vidjeti divokozu, dok je u Crnoj Gori to umjetnost. Možete da planinarite danima, a da ih ne vidite i to govori jasno o tome kako mi gazdujemo sa svim tim”, kazao je Saveljić.
On kao veoma pozitivan pomak vidi nedavno donošenje liste ptica koje je moguće ubijati tokom sezone lova.
“Taj pravilnik, koje je donijelo Ministarstvo, je prvi veliki iskorak u formalnoj zaštiti lovnih vrsta u Crnoj Gori. To su 20-tak vrsta koje je moguće loviti nedjeljom i državnim praznikom, lovna sezona je znatno skraćena”, rekao je Saveljić.
Ostaje da se vidi, kako kaže, koliko će se i da li će se pravilnik sprovoditi.
Bonus video:
