Ako nam filmovi ne trebaju, onda nam nema pomoći

Iskustva evropskih zemalja ukazuju nam na obrnutu proporciju: što je zemlja manja, njen udio u finansiranju domaćeg filma je veći
103 pregleda 5 komentar(a)
Ažurirano: 03.02.2013. 20:40h

Crna Gora je nedavno postala članica panevropske mreže "European Film Promotion", udruženja koje podstiče promociju kinematografije.

Međutim, još uvijek nijesmo članovi evropskih asocijacija koje pružaju i finansijsku podršku sineastama. Fale nam još i organizovana strukovna filmska udruženja, precizan zakon o kinematografiji i još dosta toga.

Iz Ministarstva kulture kažu da je punopravnim članstvom Crne Gore u panevropsku filmsku mrežu European Film Promotion, olakšan put crnogorskoj kinematografiji ka najširoj evropskoj i svjetskoj publici, kroz tri glavna programa ove asocijacije: Promocija talenata, Umrežavanje i Pristup marketima.

Pomoćnica ministra kulture Dragica Milić kazala je za "Vijesti nedjeljom" da korišćenje benefita ove mreže zavisi od angažovanosti, preduzimljivosti, inovativnosti, konkurentnosti samog crnogorskog filmskog sektora. Pitali smo takođe da li postoji konkretan plan djelatnosti predviđen za ovu godinu, kada je u pitanju pomoć Ministarstva kulture razvoju filmskih projekata i kinemtografije.

Andro Martinović, iz crnogorske Kinoteke, smatra da je podrška Ministarstva kulture proizvodnji filmova od ključnog značaja

Među konkretnim aktivnostima planiranim za ovu godinu u oblasti filma su: donošenje novog zakona o filmu/kinematografiji, kojim bi se obezbijedila institucionalna organizovanost ovog sektora, što je preduslov njenog daljeg razvoja.

Tu su, takođe, obaveze koje prostiču iz članstva Crne Gore u "European Film Promotion", "European Audiovisual Observatory", pripremne aktivnosti za pristup programu "Creative Europe", potencijalno članstvo u "Eurimages".

“Treba napomenuti i već utemeljene aktivnosti koje se odnose na sufinansiranje novih filmskih produkcija putem javnog konkursa, pomoć filmskim festivalima i smotrama koje se organizuju u Crnoj Gori, podrška predstavljanju crnogorskih filmskih potencijala na međunarodnim manifestacijama i festivalima”, rekla je Dragica Milić, napominjući da je 31. januara raspisan konkurs za sufinansiranje programa i projekata iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva, koji, između ostalog, obuhvata i nove filmske produkcije, ali i međunarodnu prezentaciju crnogorskog filmskog stvaralaštva.

Podrška od ključnog značaja

Andro Martinović, iz crnogorske Kinoteke, smatra da je podrška Ministarstva kulture proizvodnji filmova od ključnog značaja i taj fond sredstava se mora povećati.

Iskustva evropskih zemalja ukazuju nam na obrnutu proporciju: što je zemlja manja njen udio u finansiranju domaćeg filma je veći. Razlozi su jednostavni: filmovi iz manjih zemalja su, zbog veličine tržišta, i manje atraktivni za koprodukcijska ulaganja.

Filmski producent Ivan Đurović kaže da je snimanje u Crnoj Gori koncentrisano na skromne produkcije

No i tu bi, zbog specifičnosti jedinstvenog kulturnog prostora bivše Jugoslavije, bilo moguće učiniti puno više kada bismo na konkursu u sopstvenoj državi dobili više sredstava i u očima drugih bili ozbiljniji partner. Ovako, ostavljeni smo da sa svojim projektima lutamo unaokolo, bez odgovarajuće institucije koja bi nam pomogla u razvoju projekta i animiranju drugih fondova.

Ako ne odgovorimo na osnovno pitanje koje, zapravo, glasi da li nam je kinematografija potrebna ili ćemo nastaviti da rušimo bioskope i vratimo se stoljeće unazad, ni predstavljanje na kanskom i drugim sličnim marketima ne može dati prave rezultate - smatra Martinović, koji pridruživanje Crne Gore „European Film Promotion“ vidi kao dio nastojanja da se crnogorski film učini prezentnim na međunarodnoj sceni, ali napominje da u Statutu EFP-a se ističe obaveza da u svakoj od zemalja članica postoji djelatna filmska industrija, a verifikacija da je tako dobija se, pored ostalog, posredstvom participiranja u najznačajnijem evropskom fondu za podršku filmskim projektima, a to je "Eurimages".

Nažalost, još uvijek se nije otišlo dalje od inicijalnih kontakata sa reprezentantima tog i drugih evropskih fondova, premda su svi prenijeli istu poruku – da Crna Gora kuca na otvorena vrata. Lopta je u našem dvorištu - kaže Martinović.

Skromne produkcije standard

Filmski producent Ivan Đurović kaže da je snimanje u Crnoj Gori koncentrisano na skromne produkcije što je kod nas nažalost standard, osim ako ne govorimo o in house ili nekom drugom vidu produkcionog eksperimenta.

Kinematografija je zakonom definisana kao oblast od javnog interesa

“Prvenstveno se oslanjamo na sredstva iz konkursa Ministarstva kulture (nadajmo se, u skorijoj budućnosti i Filmskog centra), i smatram da je to iluzorno, čak iako uzmemo u obzir tržište ex Jugoslavije! Ni najbolji rezultati gledanosti regionalnog filma ne mogu isplatiti troškove produkcije, ukoliko se ne finansira od strane javnih konkursa, jer svi drugi vidovi finansiranja ili nijesu dovoljni, ili je porijeklo upitno.

S druge strane, nagrada na domaćem konkursu daje nam legitimitet za regionalne i međunarodne fondove. Donacije mimo predviđenih fondova, bilo za domaći projektat ili za manjinsku koprodukciju, korisne su i opravdane jedino u slučaju da je projekat od izuzetne važnosti (bilo visoke umjetničke vrijednosti ili velikog koprodukcijskog potencijala), a novac urgentan, te u tom slučaju se i značaj donacije multiplicira u odnosu na redovne konkurse.

Naravno, to treba uraditi transparentno i u konsultacijama sa filmskim profesionalcima koji će dati dodatni legitimet”, smatra Đurović.

Ministarstvo kulture pomaže filmske projekte i van konkursa i fondova, bilo da se radi o domaćim filmovima, bilo o koprodukcijama. Kako će se ta pomoć u perspektivi unaprijediti, Dragica Milić objašnjava da će u tome pomoći zakon ali i prethodno obezbijeđena sredstva za projekat iz drugih izvora.

Produkciju jednog filmskog djela nije moguće finansirati samo iz državnog budžeta, iz više razloga

Kinematografija je zakonom definisana kao oblast od javnog interesa, što je identifikuje kao segment strateških razvojnih prioriteta crnogorske kulture, tako da je ta vrsta pomoći bila i do sada formalizovana Zakonom o kinematografiji i Zakonom o kulturi, ali i Nacionalnim programom razvoja kulture.

Posebno je pitanje da li će se, u kontekstu aktuelne ekonomske situacije i izuzetno velikih finansijskih zahtjeva filmskog sektora, sve planirano ove godine moći realizovati, odnosno u kojoj mjeri ćemo moći da odgovorimo zahtjevima filmskog sektora i kojom dinamikom.

U tom kontekstu je veoma važan i angažman samih filmskih aktera, producenata, reditelja itd., u obezbjeđivanju, makar dijela dodatnih sredstava, mimo državnog budžeta. Projekti koji obezbijede sredstva iz drugih izvora, mimo Ministarstva kulture i budžeta Crne Gore, imaće prednost u sufinansiranju.

To su propisani uslovi sufinansiranja, usaglašeni sa evropskim standardima", rekla je Milićeva i naglasila da poseban dio strategije Ministarstva predstavlja obezbjeđivanje dodatnih izvora za finansiranje kulture, posebno filmske produkcije.

Recimo, članstvo u "Eurimagesu" Crnu Goru će koštati oko 100.000 eura

Film je skupa umjetnost. Produkciju jednog filmskog djela nije moguće finansirati samo iz državnog budžeta, iz više razloga. Prije svega zbog velikih finansijskih zahtjeva, ali i zato što je drugim zakonima, recimo Zakonom o državnoj pomoći, isključena mogućnost finansiranja tzv. postprodukcije filma, koja predstavlja filmski segment važan koliko i snimanje.

Takvo opredjeljenje je u skladu sa evropskom pravnom tekovinom i ono mora biti primjenjivano i u našem normativnom sistemu", kaže Milić objašnjavajući da sve te aktivnosti ne obezbjeđuju automatsku finansijsku podršku crnogorskom filmskom sektoru.

Naši producenti to dobro znaju. Nije lako dobiti sredstva iz međunarodnih fondova. To su veoma zahtjevne aplikacije, u svakom smislu. Recimo, članstvo u "Eurimagesu" Crnu Goru će koštati oko 100.000 eura. Ta participacija ne znači automatski da će naši producenti već iste godine na konkursu ovog fonda SE dobiti toliko, ili pet puta toliko sredstava. To članstvo samo znači da će naši producenti moći da konkurišu za sredstva, prema propisanim propozicijama Eurimage", zaključila je Milićeva.

Nedostaje esnafsko udruženje

Andro Martinović se slaže da domaćoj kinematografiji nedostaje esnafsko udruženje koje bi se na kompetentan način borilo za određene ciljeve kada je kinematografska djelatnost u pitanju.

Najzad, u uslovima daleko od poželjnih, prikupili smo filmove čija vrijednost gotovo prevazilazi zbir naših godišnjih budžeta

Razlozi za to su u nedostatku razumijevanja važnosti zajedničkog djelovanja, ali i u inferiornom ponašanju određene skupine koja misli da za sopstvene interese najbolje radi ako radi protiv drugih.

U takvoj situaciji, Crnogorska kinoteka je učinila i čini sve što je u moći jedne ustanove čija je osnovna djelatnost ipak briga o filmskom nasljeđu, a ne filmska produkcija. Kinoteka, uprkos minimalnim sredstvima u budžetu, učestvuje u promivisanju crnogorskih filmova gdje god se za to ukaže prilika.

Najzad, u uslovima daleko od poželjnih, prikupili smo filmove čija vrijednost gotovo prevazilazi zbir naših godišnjih budžeta i uključili se u međunarodnu inicijativu posvećenu očuvanju i promociji audiovizuelne baštine. Treba imati u vidu da Kinoteka ne može u potpunosti preuzeti ulogu filmskog centra, niti je takav slučaj i u jednoj drugoj evropskoj zemlji", zaključuje Martinović.

Ivan Đurović sa pozicije producenta smatra da ukoliko se uspostave jasni, dugoročni i samoodrživi načini finansiranja, oformi se filmski centar, izvrši se učlanjenje u međunarodne filmske mreže, onda se može napraviti dobra osnova, čiji će dometi uvijek zavisiti prije svega od kreativnih kapaciteta, jer film, kao krunski proizvod jedne kinematografije je ipak nešto mnogo više od moći institucija.

Ove godine u Eurimage

Iz Ministarstva poručuju da jedan od mogućih modela prevazilaženja problema nedostajućih sredstava za filmsku produkciju jesu, svakako, pristupanja i članstva u korisne filmske asocijacije, učešće u dostupnim programima EU, prezentacija filmskih kapaciteta na međunarodnim filmskim marketima, organizovanje takvih sličnih marketa u Crnoj Gori, učešća na filmskim festivalima i sl.

Uloga Ministarstva kulture mora biti prije svega to da obezbjeđuje uslove da crnogorski filmski sektor bude vidljiv

“Javnosti je poznato da u prethodne tri godine u kontinuitetu pokrećemo te aktivnosti i učestvujemo u takvim programima. To opredjeljenje je dio naše razvojne strategije iz koje proizlazi učešće na Kanskom festivalu u okviru zajedničkog štanda zemalja Jugoistočne Evrope, podrška organizovanju prvog crnogorskog filmskog marketa (održanog prošle godine u Bečićima), učešće naših filmova na festivalima u regionu (Sarajevo, Beograd, Pula, Skoplje, Tirana), unapređivanje Montenegro film festival u Herceg Novom u organizacionom, umjetničkom i produkcionom smislu…

Da biste bili prepoznati kao potencijalni filmski partner neophodno je da se kontinuirano pojavljujete na svim događajima, regionalnim, evropskim, panevropskim, koji se, na različite načine, bave filmom.

Uloga Ministarstva kulture mora biti prije svega to da obezbjeđuje uslove da crnogorski filmski sektor bude vidljiv i prepoznat van granica Crne Gore, jer se tako otvara mogućnost njegove integracije, koja u krajnjem može donijeti i neke finansijske benefite. Sa takvim promišljanjem nadamo se da ove godine postanemo i članica Eurimage”, najavila je Milić.

Volja nije dovoljna

Za Ivana Đurovića je dobra vijest da smo konačno postali članica neke evropske filmske mreže i samim tim nema nam nazad. “Naravno, to se mora krunisati članstvom u Euroimage, Media programme ili Creative Europe u budućnosti.

Nažalost, delegacija koja predstavlja Crnu Goru na marketu nema zakonskih ovlašćenja za donošenje odluka

Ja nijesam sklon da apriori tražim krivca samo u državnim institucijama, već prije svega u inertnosti esnafa, ali i bojazni da li će biti kadri ispuniti aplikaciju i naći neophodne partnere, pa ako se evenutalno i dobiju novci, da li ih transparetno potroštiti samo za ono za što su traženi.

Kada mi u branši napravimo koncenzus oko toga, pređemo sa deklarativnog na konkretno, onda državne institucije, Ministrastvo kulture ili Ministarstvo spoljnih poslova neće moći lako preći preko toga.

Članstvo u EFP inicirano je u Kanu, pregovori sa Robertom Olom prvim čovjekom Eurimagea, takođe se intenziviraju, ali i kontakti sa čelnim ljudima drugih bitnih svjetskih institucija (npr. AFCI – Association of film commissioners internacional) tamo su uspostvaljeni.

Nažalost, delegacija koja predstavlja Crnu Goru na marketu nema zakonskih ovlašćenja za donošenje odluka, već ih samo prezentuje nadležnim institucijama. Ne treba zaboraviti da apliciranje za članstvo nije samo stvar volje ili formalnosti, već predstavlja niz koraka koje moramo učiniti da bismo uopšte mogli aplicirati”, objasnio je Đurović.

Bonus video: