Zdravlje je stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti. Savremena nauka kvantitativno definiše zdravlje kao sumu "rezervnih kapaciteta" osnovnih funkcionalnih sistema.
U tom smislu treba da razmislimo da li svojim načinom života samo trošimo i smanjujemo rezerve zdravlja i da li dovoljno činimo da očuvamo i unaprijedimo svoje zdravlje.
Zdravlje nije samo naše vlasništvo. Zdravlje nismo samo naslijedili od naših predaka, već smo ga i posudili od naših potomaka.
Svojim ponašanjem, načinom života i odnosom prema zdravlju, ne utičemo samo na svoje zdravlje, nego umnogome na život i na zdravlje naše djece, naših unuka i praunuka.
Dužina života i rezerve zdravlja nisu opredijeljeni samo nasljeđem.
Na njih umnogome utiču i drugi faktori, prije svega, način i uslovi života i rada.
Zdravlje savremenog čovjeka najviše ugrožavaju preobilna i neadekvatna ishrana, nedovoljna fizička aktivnost, stresna prenaprezanja, zagađenja životne i radne sredine i štetne navike.
Prekomjerna ishrana u kombinaciji sa hipokinezijom i prekomjernim nervno-emocionalnim opterećenjima, uzrokuje najveći broj savremenih bolesti civilizacije: oboljenja mišićno-koštanog sistema, bolesti srca i krvnih sudova, organa za disanje, varenje i različita nervno-emocionalna oboljenja.
Kretanje, optimalna fizička aktivnost, je uslov za očuvanje čovjekovog zdravlja i normalnog funkcionisanja organa, sistema i čovjekovog organizma u cjelini.
Svako prekomjerno ograničavanje motorne aktivnosti u suprotnosti je sa čovjekovom biološkom prirodom. Ono izaziva raznovrsna narušavanja i rastrojstva funkcija najvitalnijih organa i sistem organizma, koja su u početku samo funkcionalnog, a kasnije i organskog karaktera.
Autor je fitnes instruktor
Galerija
Bonus video:
