Crnogorska veza s Parizom? - Vijesti.me
TROMA REAKCIJA POLICIJE

Crnogorska veza s Parizom?

Njemački ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer rekao je da za sada nema dokaza da je zaplijenjeno oružje bilo namijenjeno napadačima iz Pariza, dok je više bavarskih vodećih političara, poput premijera Horsta Zehofera, reklo da takva sumnja postoji

Pariz napad
Pariz napad (Foto: Reuters)

Nova saznanja o crnogorskom državljaninu koji je vozio oružje u Francusku i dalje ne daju jasan odgovor o tome da li je on povezan sa napadima u Parizu. Iznenađuje, međutim, troma reakcija njemačke i crnogorske policije.

Osam kalašnjikova, tri pištolja, dvije ručne bombe i 200 grama TNT eksploziva – pravi arsenal pronađen je 5. novembra u Bavarskoj kada je policija zaustavila golf 5 crnogorskih registracija. Autom je upravljao crnogorski državljanin Vlatko V. (pojedini mediji već su objavili i puno ime), a u navigacionom sistemu bila je zadata jedna pariska adresa. Vlatko je njemačkoj policiji navodno rekao da je htio da vidi Ajfelovu kulu te da nije imao pojma o oružju sakrivenom u automobilu. Sve se desilo samo osam dana pred krvave napade u Parizu u kojima su korišćeni upravo automatsko oružje i eksploziv.

Troma reakcija policije

Njemački ministar unutrašnjih poslova Tomas de Mezijer rekao je da za sada nema dokaza da je zaplijenjeno oružje bilo namijenjeno napadačima iz Pariza, dok je više bavarskih vodećih političara, poput premijera Horsta Zehofera, reklo da takva sumnja postoji. Međutim, bez obzira na to da li Vlatko V. ima ili nema veze sa napadima, zapanjuje inertnost njemačke i crnogorske policije u ovom slučaju koji je tretiran rutinski i bez žurbe. Očekivalo bi se da se automobili sa oružanim arsenalom ne zaustavljaju baš svaki dan pa da se i takvi slučajevi obrađuju po hitnom postupku.

Međutim, protokol je izgledao ovako: Njemačka policija javila se crnogorskim kolegama tek pet dana poslije hapšenja (10. novembra), navodno uz napomenu da se slučaj tretira kao izolovani šverc oružja; crnogorske službe brzo su saopštile da je uhapšeni 51-godišnjak "pravoslavne vjeroispovijesti", što je valjda trebalo da znači da ne može imati nikakve veze sa islamističkim terorizmom; neimenovani predstavnik crnogorske Vlade je agenciji Mina rekao da su sumnje u povezanost s napadima u Parizu zapravo insinuacije kako bi se podrio ulazak Crne Gore u NATO. Dnevni list Pobjeda, inače blizak vlastima, sve je nazvao "propagandom".

Kako bilo, tek ni crnogorska policija nije pretjerano žurila. Kako je Dojče vele saznao, brat uhapšenog Vlatka V. saslušan je tek u nedjelju (15. novembra) – dva dana poslije napada u Parizu i tek pet dana nakon što je stigla informacija iz Njemačke.

Siromašni nadničar

Zoran Miljanić, bivši predsjednik skupštinskog Odbora za bezbjednost, u razgovoru za Dojče vele kaže da nije jasno kako crnogorska policija može decidirano da isključi vezu s napadom u Parizu prije bilo kakve istrage.

"Takođe, ni dodatak da se radi o osobi pravoslavne vjeroispovijesti nema smisla. U teroru i njegovoj logistici mogu učestvovati razne osobe, svih vjeroispovijesti", navodi Miljanić, inače poslanik opozicionog Demosa

Vlatko V. je sezonski radnik i nadničar porijeklom iz Pipera koji je živio u trošnoj baraci u podgoričkom naselju Konik. Njegov brat je juče podgoričkim "Vijestima" rekao da niko nije znao da Vlatko planira da ode do Francuske.

"Možda nije ni znao šta se nalazi u autu. Neko ga je sigurno prevario", kaže brat. Novi pasoš je navodno izvadio prije samo mjesec dana. Vlatko je automobil iznajmio 3. novembra, a trebalo je da ga vrati u Podgoricu 9. novembra. Pretpostavlja se da je imao razne dugove za struju i komunalije.

U svakom slučaju, to je profil čovjeka za kojeg se može pretpostaviti da nije u kriminalnom miljeu i da je radio za tuđi račun. Istraga tek treba da pokaže da li taj tuđi račun ima veze s napadima u Parizu.

Od ranije je poznato da u Crnoj Gori, kao i u regionu, postoji islamistička scena, posebno u pograničnim područjima. Više crnogorskih državljana odlazilo je na bliskoistočne frontove, a ovog ljeta je Sirija izručila jednog Baranina Crnoj Gori pošto je ranjen dok se borio na strani Islamske države.

"Postoje pojedinci, a možda i organizovane grupe koje idu na strana ratišta", kaže Miljanić.

On je nedavno predložio zakon kojim bi se ratovanje u inostranstvu kažnjavalo zatvorom. Prema njegovim saznanjima, u Crnoj Gori ne postoje kampovi za regrutaciju ili obuku boraca, ali "postoje u regionu, na Kosovu, u Bosni, možda u Makedoniji", vjeruje Miljanić.

Dojče vele