Svaka četvrta osoba u Velikoj Britaniji pati od depresije u jednom periodu, a ljekari u toj zemlji izdaju rekordan broj recepata za antidepresive - više od 30 miliona godišnje.
Ekonomisti u toj zemlji upozoravaju da će ih to koštati oko 17 milijardi funti – na račun bolovanja i neproduktivnosti.
Uzroci takvog stanja se mnogobrojni: uključuju porodičnu istoriju bolesti, doživljavanje velike traume, hronični stres i ekonomske probleme.
Međutim, pojedini stručnjaci tvrde da svi ti negativni efekti mogu zapravo da doprinesu razvijanju pozitivne energije i da donesu promjene koje osobu čine jačom i snažnijom.
"Niko ne bi izabrao depresiju jer se radi o zaista krajnje neprijatnom iskustvu"
Ima i onih naučnika koji ne smatraju da je depresija uopšte bolest, već svojevrsni evolucijski mehanizam preživljavanja koji ljudima pomaže da se nose sa životnim krizama, podstičući stalno i iznova preispitivanje prioriteta.
"Niko ne bi izabrao depresiju jer se radi o zaista krajnje neprijatnom iskustvu. Ali, ljudi se moraju zapitati zbog čega je postala toliko učestalo stanje i zašto nije nestala tokom evolucije.
Možda je to zbog toga što je ljudima danas potrebno nešto što će, svako malo, da podstakne preispitivanje i promjenu ciljeva i strategija, posebno onih loših. Ponekad, to se nauči kroz bol depresije", objašnjava dr Pol Kidvel, psiholog i psihijatar sa Univerziteta Kardif.
Više vitalnosti nakon depresije
Tu kontroverznu ideju potvrđuje i nedavna holandska studija.
Zastupnici evolucijske teorije postavljaju još jedno pitanje – koliko se ljudi s blagom do umjerenom depresijom oslanjaju na antidepresive
Tamošnji naučnici su analizirali efekte depresije kod 165 ljudi i proučavali koliko se dobro nose sa životnim problemima i stresom, prije i nakon nervnog sloma.
Naučnici su očekivali da će pacijenti biti hronično sputani tim iskustvom u borbi da dovedu svoje privatne i poslovne živote u red.
Međutim, veći broj njih pokazao je više vitalnosti, poboljšan socijalni život, a imali su i bolje poslovne rezultate.
Član Britanskog društva psihologa profesor Piter Kindermen navodi da blaga do umjerena depresija može da ima pozitivne efekte
Zastupnici evolucijske teorije postavljaju još jedno pitanje – koliko se ljudi s blagom do umjerenom depresijom oslanjaju na antidepresive da bi se osjećali bolje, umjesto da se suoče sa svojim mentalnim stanjem i postanu psihički stabilnije osobe?
Normalna reakcija na životne uspone i padove
Član Britanskog društva psihologa profesor Piter Kindermen navodi da blaga do umjerena depresija može da ima pozitivne efekte i da ne bi trebala da se smatra ozbiljnim medicinskim problemom, već kao normalna reakcija na životne uspone i padove.
Kada pacijent doživi to stanje, može biti izrazito teško da se fokusira na probleme koji su uzrokovali takvo stanje
Međutim, ako ne postoji očigledan i realan razlog za mentalnu krizu, korist od depresije je mnogo manja.
To stanje uma medicina naziva se anhedonija, a radi se o vrsti kliničke depresije gdje stvari i aktivnosti koje su ranije donosile veliki užitak, poput dragocjenih predmeta, omiljenih mjesta ili ljubavnih veza, više nemaju to dejstvo.
Kada pacijent doživi to stanje, može biti izrazito teško da se fokusira na probleme koji su uzrokovali takvo stanje ili preduzeti promjene koje mu mogu pomoći da ih riješi.
Bonus video:
