"Rođenje jedne nacije”, najrasističkiji film u holivudskoj istoriji

Film u prvi plan ističe opasnost od crnačke vlasti. Afroamerikanci su prikazani kao državni zakonodavci, sudije, porotnici, glasači i naoružani vojnici koji nameću ravnopravnost
127 pregleda 6 komentar(a)
Rođenje jedne nacije, Foto: Screenshot (YouTube)
Rođenje jedne nacije, Foto: Screenshot (YouTube)
Ažurirano: 06.03.2015. 07:51h

Prije jednog vijeka, 3. marta 1915. godine, u Njujorku je počelo prikazivanje najrasističkijeg filma u holivudskoj istoriji.

“Rođenje jedne nacije”, tročasovna drama koja prati dvije bjelačke porodice - jednu na sjeveru i jednu na jugu Amerike - u periodu koji je prethodio američkom građanskom ratu, tokom rata i u vrijeme obnove, imao je premijeru u Los Anđelesu 18. februara i bio je prvi dugometražni film koji je prikazan u Bijeloj kući.

Premijera u njujorškom “Liberti teatru” je, međutim, bila više od predstave, budući da su nastojanja reditelja Dejvida Vorka Grifita da izazove veliki publicitet naišla na snažne proteste Nacionalnog udruženja za napredak obojenih (NAACP).

Prema riječima Američkog istoričara Leona Litvaka (“Past Imperfect, History According to the Movies”), film prikazuje Afroamerikance kao “nižu vrstu”, karakterističnu po “opakoj bestijalnosti” i “primitivnoj seksualnosti”.

Volter Long (jedan od bijelaca koji u filmu glume crnce) pojavljuje se u ulozi Gasa, bivšeg radnika na plantaži, koji žudi za mladom i nevinom bjelkinjom Florom Kameron (Me Marš). Da ne bi bila silovana, ona počini samoubistvo.

Sada na scenu stupa Kju-kluks klan, koji dolazi da spasava bijele južnjakinje u načelu i konkretno, junakinju koju igra zvijezda nijemog filma Lilijan Giš, još jednu plavokosu ljepoticu kojoj prijeti opasnost od mulata, zamjenika guvernera Linča (koga glumi Džordž Sigman).

Film u prvi plan ističe opasnost od crnačke vlasti. Afroamerikanci su prikazani kao državni zakonodavci, sudije, porotnici, glasači i naoružani vojnici koji nameću ravnopravnost. Tamnoputi zakonodavci Južne Karoline hodaju neobuveni, piju viski i jedu piletinu u parlamentu dok uvode zakon koji omogućava brakove između bijelaca i crnaca.

Holivud priznao grešku 97 godina kasnije

Izražavajući zahvalnost za nagradu Oskar, koju je dobio ove godine za pjesmu “Glory” iz filma “Selma”, Džon Ledžend je upozorio “da je zakon o pravu glasa, za koji su se aktivisti za građanska prava borili 50 godina, ugrožen, ali u filmu “Rođenje nacije” su upravo crnci prikazani kao oni koji tjeraju bijelce sa pločnika.

Tek 97 godina kasnije Holivud je ispravio pogrešnu Grifitovu sliku o velikom republikanskom abolicionisti Tadeušu Stivensu, koji je poslužio kao inspiracija za lik negativca Ostina Stounmena (igra ga Ralf Luis).

Tomi Li Džouns je 2012. nominovan za Oskara za ulogu u filmu "Linkoln", u kome igra ovog hrabrog kongresmena koji se borio za emancipaciju i pravo glasa Afroamerikanaca i živio sa tamnoputom ženom.

Blic.rs

Bonus video: