I Marovićev skiper priznao da je kriv

Iz Višeg suda pozvali su predstavnike Opštine Budva da dođu na ročište u četvrtak na kome će se odlučitivati o sporazumu koji su „Biochem industries i Skočajić zaključili sa SDT
374 pregleda 29 komentar(a)
otpadne vode, postrojenje za tretman otpadnih voda, Foto: Vuk Lajović
otpadne vode, postrojenje za tretman otpadnih voda, Foto: Vuk Lajović
Ažurirano: 22.08.2017. 19:12h

Direktor firme „Biochem industries“, Stjepan Skočajić, nekadašnji skiper na jahti Svetozara Marovića, osuđenog vođe budvanske kriminalne grupe, priznao je krivicu i sa Specijalnim državnim tužilaštvom (SDT) zaključio sporazum. On je priznao da je bio dio kriminalne grupe koja je učestvovala u milionskoj malverzaciji oko gradnje postrojenja za tretman otpadnih voda u naselju Vještica.

Iako je sporazum zaključen prije tačno godinu, javnost nije obaviještena da su Skočajić i njegova firma „Biochem industries“, koji je godinama važio za bliskog poslovnog partnera Svetozara i njegovog sina Miloša Marovića, priznali tužiocima krivicu, dok prije nekoliko dana na adresu Opštine nije stigao dopis Višeg suda u Podgorici.

Iz Višeg suda pozvali su predstavnike Opštine Budva da dođu na ročište u četvrtak na kome će se odlučitivati o sporazumu koji su „Biochem industries i Skočajić zaključili sa SDT.

Iz Opštine je juče „Vijestima“ nezvanično rečeno da nijesu upoznati sa ovim sporazumom i da će u sudu saznati šta su Skočajić i njegova firma priznali.

Izgradnjom postrojenja za tretman otpadnih voda opštinski budžet je oštećen za osam miliona eura. Kao šefa kriminalne grupe SDT je označio starijeg Marovića, a na spisku osumnjičenih našli su se, pored opštinskih čelnika i ovlašćenih zastupnika, i firme “WTE Wassertechnik”, “Biochem Industries” i “Trejd junika” .

Trejd junik je u ovom poslu bio izvođač radova, a njegov vlasnik, Mirko Latinović, dobio je status svjedoka saradnika. Latinović je priznao da je izgradnjom „TQ Plaze“ oštetio Opštinu za 19,5 miliona eura i priznao da je pod dirigentskom palicom Marovića i u slučaju gradnje sistema i postrojenja na Vještici napravljena milionska šteta.

I zastupnik njemačke kompnije “WTE Ginter faus”, koji je bio uhapšen, priznao je krivicu.

Koja je bila uloga Skočajića i njegove firme malo se zna, jer ni u jednom papiru nadzorne službe, što su „Vijestima“ juče potvrdili u Opštini, ne spominje se ime „Biochem industries“.

Upravo u ovoj aferi pominje se da je jedan od osumnjičenih G. K. , protiv koga nije podignuta optužnica niti je hapšen, ispričao kako je pozajmio pet miliona eura Maroviću, koje mu on nije vratio. Povraćaj novca se dogodio „napumpavanjem cijene radova“ na izgradnju postrojenja, gdje jedna od karika mogla biti Skočajićeva firma. Ni u “WTE” nijesu upoznati šta je Skočajićeva firma radila.

Viši sud bez saglasnosti Opštine neće moći da donese presudu i potvrdi sporazum. Opština je više od godinu odugovlačila da da saglasnost na sporazum tužilaštva i firme „Gugi commerce“ dok nije bila zadovoljna visinom novčanog obeštećenja.

Firmu“ Biochem industries“, u kojoj je Skočajić izvršni direktor, osnovala je istoimena firma iz Škotske. Skočajić je izvršni direktor u još jednoj firmi “MennYachta” čije je sjedište u budvanskoj marini. Firma je bila ekskluzivni zastupnik Fereti grupe za Crnu Goru.

Marovići su 2008.godine za deset miliona eura kupili luksuznu jahtu Fereti koja je za njih napravljena po specijalnoj narudžbi. Jahta sa imenom “Kenco” duga je 29 metara i na njoj je skiper bio Skočajić. Tada je i registrovana firma “Menn yacht“, čiji je osnivač istoimena firma iz Švajcarske, a Skočajić je imenovan za izvršnog direktora.

Marovići su jemčili austrijskom„Hipo lizingu“, da će im of šor firma „Galaxy“ sa karipskih ostrva vratiti kredit od deset miliona koji je uzet za kupovinu jahte. Kako novac nije vraćan, pokrenut je spor, koji je nedavno završen vansudskim dogovorom, nakon čega je austrijska firma odsutala od tužbe da im Marovići, otac i sin, vrate deset miliona eura. Jahta se poslije tri godine nedavno ponovo vratila u budvansku marinu, nakon što je „Heta lizing“ prodala srpskom biznismenu kosovskog porijekla, koji ju on prefarbao i preimenovao u „Sara“.

Ana Đukanović zastupa WTE

WTE je već utužio Opštinu Budva i sudski spor se iz Privrednog suda prebacio na parnični postupak, zatraživši da im lokalna uprava isplati 14,5 miliona eura obaveza na ime izmirenja kreditnih obaveza, jer u protekle dvije godine nije uplatila ni euro.

Njemačku kompaniju u tom sporu zastupa advokatica Ana Đukanović.

Opština odbija da plati obaveze dok ne bude okončana istraga Specijalnog tužilaštva i utvrdi se kolika je šteta učinjena Opštini i najvili su da će pokrenuti sudski spor za raskid ugovora.

Postrojenje će Opštinu Budva koštati 121.242.541 euro

Priča o projektu, kojim je bila predviđena izgradnja postrojenja u Vještici, na Svetom Stefanu i Buljarici, kao i izgradnja nove kanalizacione mreže i podmorskih ispusta, formalizovana je početkom juna 2009. godine, kada je Opština Budva zaključila ugovor sa njemačkom kompanijom “WTE Wasertehnik” iz Esena.

Za postrojenje u Vještici, koje je u oktobru 2014. godine svečano otvorio premijer Milo Đukanović, njemačka firma se kreditno zadužila kod KfW banke 58.560.000 eura.

Prvobitnim ugovorom je bilo predviđeno da rok izvođenja radova bude pet godina, a rok otplate kredita 20 godina sa grejs periodom od tri i po godine. Vlada je na sjednici 30. decembra 2008. godine dala saglasnost da se opština Budva kreditno zaduži.

Vlada je 4. februara 2010. godine usvojila informaciju o kreditnom aranžmanu za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i kanalizacione mreže u opštini Budva, nakon čega je Ministarstvo finansija izdalo državnu garanciju od 29.250.000 eura.

Drugim sporazumom iz 2011. godine predviđeni su dodatni radovi na postrojenju u Buljarici, vrijedni 12 miliona eura. Trećim sporazumom, koji je Opština potpisala prije dvije godine zbog neredovnog izmirivanja kreditnih obaveza promijenjen je plan otplate.

Revizorski izvještaj koji je za završni račun 2015. godine uradila DRI, pokazao je da će izgradnja postrojenja Opštinu koštati 121.242.541 eura, od čega je 80 miliona za otpatu glavnice, a ostatak za kamate.

Bonus video: