Specijalno državno tužilaštvo provjerava kako su čelnici Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG) u januaru podijelili više od 330.000 eura nekolicini funkcionera tog preduzeća.
Tom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv odgovornih u ŽICG podnio je Novi sindikat.
Oni sumnjaju da su novac za rješavanje stambenog pitanja dobili članovi menadžmenta tog preduzeća, a koji su već stambeno obezbijeđeni.
U prijavi iz februara, u koju su “Vijesti” imale uvid, piše da je menadžment, suprotno zakonu, Statutu preduzeća, Pravilniku o rješavanju stambenih potreba zaposlenih, te odlukama Osnovnog i Višeg suda, u januaru odobrio isplatu novca za stanove i dugogodišnjim visokim funkcionerima ŽICG Milovanu Strunjašu, Ratku Stijepoviću, koji već imaju riješeno stambeno pitanje, te Zoranu Pavićević, Tatjani Bulatović,...
Iz SDT saopštili su “Vijestima” da je taj predmet u fazi izviđaja.
“Što se tiče predhodnog i još uvijek važećeg Pravilnika za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u ŽICG, u saznanju smo da je pokrenuta inicijativa pred Ustavnim sudom o ustavnosti dva člana iz istog i o ishodu postupka nemamo informaciju”, naveli su u odgovorima iz ŽICG.
Prema krivičnoj prijavi, za Strunjaša je menedžment opredijelio 68.656 eura, Stijepoviću 39.984, a Pavićeviću 59.088.
Uvidom u katastarske podatke, Strunjaš je 2007. u Podgorici sagradio kuću od 95 kvadrata, garažu od 40, te trosoban stan od 76 kvadrata.
Strunjaš je vlasnik oko 19.000 u mjestu Đurkovići nadomak Podgorice, a prema podacima katastra, kopio je zemljište.
U Mojkovcu je vlasnik polovine porodične kuće, koja je na njegovo ime upiosana 2013.
Stijepović je 2011. godine sagradio kuću od 119 kvadrata i pomoćni objekat od 41. Vlasnik je oko 10.500 metara kvadratnih zemlčjišta u okolini Podgorice.
Strunjašu, koji je nekad bio izvršni direktor ŽICG, a sada je pomoćnik direktora Milana Čolakovića, po odluci suda 2012. isplaćeno je sa računa ove kompanije oko 80.000 eura na ime razlike između plate koju je primao i one koja mu je pripadala po petogodišnjem ugovoru za poziciju izvršnog direktora, sa koje je uklonjen bez smjene i razrješenja.
Strunjaš važi za “vječitog” funkcionera ŽICG, a među kolegama je “poznat” i kao “školski druga premijera Duška Markovića”.
Bio je bio izvršni direktor Željezničke infrastrukture DOO od 25. septembra 2007. Kada je u ljeto naredne godine zbog završetka restrukturiranja željeznice ta kompanija postala posebno preduzeće
Željeznička infrastruktura AD, stigao je i novi odbor direktora na čelu sa tadašnjim predsjednikom Zarijom Franovićem. On je izabrao novog izvršnog direktora Vladimira Šaulića, a da prije toga nije razriješio dužnosti starog.
Stijepović je, takođe, dugogodišnji funkcioner ŽICG, a trenutno je na poziciji direktora za elektrotehničke poslove.
Ni Strunjaš ni Stijepović nijesu željeli da komentarišu navode iz krivične prijave.
“Što se tiče predhodnog i još uvijek važećeg Pravilnika za rješavanje stambenih potreba zaposlenih u ŽICG, u saznanju smo da je pokrenuta inicijativa pred Ustavnim sudom o ustavnosti dva člana iz istog i o ishodu postupka nemamo informaciju”, naveli su u odgovorima iz ŽICG.
Novi Pravilnik za odane, zaposleni sa više od 20 godina staža na čekanju?
Više izvora “Vijesti” iz ŽICG tvrdi da je pripremljen novi pravilnik, kojim iz Fonda zajedničke potrošnje, a u kojem je skoro dva miliona eura, predviđeno rješavanje pitanja zaposlenih, navodno direktoru Čolakoviću i njegovim najodanijim saradnicima koji u tom preduzeću, koji imaju između pet i 10 godina radnog staža - finansijskoj direktorici Branki Đorojević i direktorici Pravnog sektora Slavici Boljević. Čolaković, prema podacima Agencije za sprečavanje korucpije i Uprave za nekretnine, nije vlasnik nijedne nekretnine.
Iz ŽICG su potvrdili da je u pripremi novi Pravilnik:”Urađen je Nacrt ovog dokumenta i trenutno je u fazi usaglašavanja sa sindikatima ŽICG - Novim sindikatom ŽICG i Sindikatom ŽICG. Pravo na učešće u raspodjeli imaće svi zaposleni po kriterijumima pomenutog Pravilnika. Koji zaposleni će dobiti i koliko sredstava zavisiće od stanja na rang listi koju će nakon sprovedenog procesa rangiranja formirati
Komisija za rješavanje stambenih pitanja ŽICG koju je imenovao Odbor Direktora ŽICG”.
Iz ŽICG nijesu precizirali koliko u ovom trenutku imaju zaposlenih sa preko 20 godina staža i neriješenim stambenim pitanjem.
“U ŽICG imamo 462 zaposlena koji imaju više od 20 godina radnog staža, odnosno 58 odsto od ukupnog broja zaposlenih. U ovom trenutku nemamo podata koliko zaposlenih nema riješeno stambeno pitanje, odnosno isto ćemo znati kada Komisija bude radila na pripremanju podataka i formiranju rang liste za ove potrebe”, objasnili su iz tog preduzeća.
Precizirali su da u Fondu zajedničke potrošnje za rješavanje stambenih potreba zaposlenih ima 1,645 miliona eura.
Tvrde da su novinari zlonamjerni
Iz ŽICG su danas ustvrdili da se u tekstu navodi da je menadžment kompanije “nezakonito odobrio isplatu novca za stanove i dugogodišnjim visokim funkcionerima”, što, prema njihovim riječima nije tačno, jer je Odluku o istom donio Odbor direktora, a na osnovu preuzetih obaveza shodno svojim odlukama iz 2008..., što je i potvrđeno sudskim odlukama.
Tvrde još i da je netačan podatak da se radi o visokim funkcionerima, već se radi o zaposlenima u ovom preduzeću, raspoređenim na različitim pozicijama, a uglavnom pomoćnicima direktora ili direktorima, odnosno rukovodiocima sektora.
“Takođe, podaci iznijeti u tekstu o imovinskom stanju pojedinih zaposlenih nijesu tačni, što se može dokazati uvidom u podatke nadležnih državnih organa, odnosno listove nepokretnosti istih. Pitamo se, po čijem nalogu je novinar teksta izvršio uvid u imovinsko stanje dijela zaposlenih u ovom Društvu, odnosno zloupotrijebio pravo na zaštitu ličnih podataka, a uz to iznoseći i netačne podatke? Navodi da je izvršnom direktoru Milanu Čolakoviću kao i njegovim bliskim saradnicima, predviđeno rješavanje stambenog pitanja Pravilnikom čija izrada je u toku, su tendeciozni, budući da će svi zaposleni u kompaniji, kao što smo Vas i obavijestili, imati pravo da konkurišu za rješavanje stambenog pitanja, pod istim uslovima...”, stoji u reagovanju ŽICG.
Dodaju da se “može se zaključiti da je novinar predmetnog teksta, zloupotrijebio svoja novinarska prava i prekršio novinarsku etiku, iznoseći brojne neistine u spornom tekstu, koje utiču na narušavanje ličnog ugleda zaposlenih koji se pominju u tekstu kao i ugleda kompanije u kojoj su zaposleni”.
Galerija
Bonus video:
