Stav crnogorskih sudova je da je čovjeku lakše ako više vremena provede neosnovano u zatvoru.
Sudovi smanjuju iznose koje dodjeljuju osobama koje su bile neosnovano pritvorene, na osnovu stava da što je osumnjičeni duže proveo iza rešetaka to su mu manji duševni bolovi, jer su se adaptirali na zatvorske uslove.
Advokat Velibor Marković kazao je “Vijestima” da je takvo stanovište Vrhovnog suda apsurdno i da na taj način štite Vladu, a ne pravdu.
“Vremenska adaptacija ovih lica na zatvorske uslove ne znači ništa drugo osim da su se silom prilika navikli na zatvorski smještaj, hranu i ograničenost kretanja, a nikako da trpe duševne bolove manjeg intenziteta. Naprotiv. Stepen njihovih duševnih bolova se povećava, pa bi jedino logično i zakonito rješenje bilo da se i visina naknade štete povećava srazmjerno dužini vremema provedenog u pritvoru”, kazao je Marković.
On je rekao da bi bilo najbolje da u cilju utvrđivanja duševnih bolova neke sudije provedu izvjesno vrijeme u pritvoru.
“I to što više puta, jer bi tako bili u stanju da procijene da li veći stepen duševnih bolova trpi onaj koji u pritvoru provede kraće ili duže vrijeme. Ili da se u tu svrhu angažuje vještak psihijatrijske struke koji bi objasnio kako dužina trajanja pritvora utiče na čovjeka”, kazao je Marković.
Advokat je dodao da je siguran da takva stanovišta Vrhovnog suda nijesu posljedica političkog ili drugog vida pritiska, već nedostatak savjesti pojedinih sudija koji se javljaju kao 'zaštitnici budžeta' umjesto zaštitnici zakona.
“U jednom igranom filmu čija je tema izbor prve žene sudije Vrhovnog suda Amerike u istoriji te zemlje, ima jedna lijepa 'definicija' Vrhovnog suda 'sud čiji je zadatak da građane štiti od Vlade'. Kod nas je obratno, Vrhovni sud ima zadatak da Vladu štiti od građana i pravde. Osim u 'određenim' slučajevima. Takve 'sudije' nikada to neće biti u pravom smislu te riječi”, kazao je Marković.
Iz Vrhovnog suda su kazali da rade zakonito.
“Ističemo da crnogorski sudovi u postupcima po tužbama postupaju zakonito, dakle bez selektivnog pristupa i zaštite Vlade na štetu crnogorskih građana i pravde”, piše u odgovorima dostavljenim iz kabineta predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.
Iz Vrhovnog suda nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li su, i ako jesu kada i na osnovu čega zauzeli takav pravni stav. Oni su uputili novinara da odgovore potraži na web sajtu suda.
Pljevljaku 8.000 eura manje zbog ranije uslovne osude
“Viši sud u Podgorici je na sjednici svog Građanskog odjeljenja od 14. februara 2004. zauzeo pravni stav kojim je praktično odredio minimum i maksimum naknade za sve vidove pretrpljene nematerijalne štete, osim naknade na ime pretrpljenih duševnih bolova zbog povrede časti i ugleda. I tadašnji sudski stav bio je nezakonit, iz razloga što naknada nematerijalne štete ne predstavlja reparaciju u pravom smislu te riječi, već vid satisfakcije oštećenog, pa se okolnosti koje utiču na visinu naknade moraju utvrđivati u svakom konkretnom slučaju, a ne uopšteno i određivanjem njenog raspona”, kazao je Marković.
Dodao je da sud u tim odlukama prvo zauzima pravno stanovište prema kojem naknada onima koji su ranije osuđivani treba da bude manja nego onima koji ranije nijesu osuđivani, jer navodno trpe duševne bolove manjeg intenziteta.
“Trebalo bi da je obratno, jer su ranije osuđivanom licu već poznati zatvorski uslovi života kroz koje ponovo mora da prolazi”, kazao je advokat Marković.
U odluci Vrhovnog suda, u koju su “Vijesti” imale uvid, sudije su Pljevljaku R. Đ. smanjili naknadu za neosnovano hapšenje zbog ranije uslovne kazne.
“Prilikom odmjeravanja pravične naknade za duševne bolove zbog povrede prava ličnosti usljed neosnovanog lišenja slobode, uzima se u obzir i ugled oštećenog u sredini u kojoj živi, koji zavisi i od toga da li je ranije osuđivan. Kako je utvrđeno da je tužilac prije neosnovanog lišenja slobode oglašen krivim zbog izvršenog krivičnog djela falsifikovanje isprave i izrečena mu uslovna osuda, po nalaženju ovog suda iznos od 16.000 eura predstavlja pravičnu naknadu za pretrpljene duševne bolove i u skladu je sa svrhom koja se naknadom ostvaruje...”, piše u toj odluci, kojom je Pljevljaku smanjena naknada za 8.000 eura.
Pojašnjeno je da sud smatra da duševni bolovi tužioca zbog neosnovanog lišenja slobode u konkretnom slučaju nijesu mogli biti intenziteta i sa posljedicama kao kod lica koje nije ranije osuđivano.
Galerija
Bonus video:
