Koga policija upiše na listu interesantnih, teško se sa nje briše

Više od 700 državljana Crne Gore pod pojačanim nadzorom
1213 pregleda 25 komentar(a)
Ažurirano: 10.08.2013. 20:03h

Koga policija upiše na listu za pojačan nadzor ili opservaciju, teško se sa nje briše, saopštilo je više sagovornika “Vijesti” iz Uprave policije.

Lica pod tajnim nadzorom ili bezbjednosno interesantna lica su posebna kategorija osoba o kojima policija prikuplja podatke.

"To su osobe koje su sklone vršenju krivičnih djela i vrše ih u kontinuitetu, kao i lica koja se druže sa osobama koje često vrše krivična djela", kazao je sagovornik “Vijesti” iz policije.

Policajac koji u saobraćaju zaustavi osobu, nad kojom je pojačan nadzor, ili je u nekoj drugoj situaciji primijeti, obavezan je da sačini službenu zabilješku.

"Službeno lice je dužno da prilikom kontrole tog lica traži dokumenta, izvrši vizuelni pregled vozila i osobe. Takođe, ukoliko se u automobilu nalazi još neko, službeno lice mora da legitimiše i suvozača. U službenoj zabilješci mora što detaljnije da opiše svoja zapažanja, što nije slučaj kod osoba koja nijesu pod pojačanim nadzorom”, istakao je drugi sagovornik “Vijesti”.

Ilustracija

Prema nezvaničnim podacima iz policije, u Crnoj Gori pod pojačanim nadzorom je preko 700 osoba, od onih koji kontinuirano vrše sitnija krivična djela, do onih koji su osumnjičeni, optuživani i osuđivani za teška krivična djela.

Prema pouzdanim informacijama “Vijesti”, u Informacionom sistemu Uprave policije pod mjerama “pojačanog nadzora” između ostalih nalaze se vođe kriminalnih klanova u nekoliko crnogorskih gradova

"Sa pojačanog nadzora lice se skida kada se procijeni da duži niz godina, odnosno sedam do deset, nije vršilo krivična djela i da je u potpunosti promijenilo dotadašnji način života. Drugi način da se skine sa pojačanog nadzora je smrt tog lica”, istakao je sagovornik iz policije.

Pojačani policijski nadzor je ustanovljen još za vrijeme SFRJ, danas se sve rjeđe koristi.

Pojam “pojačan nadzor” ne postoji u novoj zakonskoj regulativi i on ne znači “tajni nadzor”. Mjere “tajnog nadzora” po zakonu može da odobri samo sud, što nije slučaj i za “pojačan nadzor”. Razlika između ta dva pojma ogleda se i u operativnim mogućnostima i ovlašćenjima službenih lica.

U medijima često se može čuti policijski pojam - “bezbjednosno interesantna lica” koji se poistovjećuje sa terminom “lica pod pojačanim nadzorom”.

“Vrlo je bitno da se unose podaci o osobama koje su pod pojačanim nadzorom. Jedan od razloga je što ti podaci pomažu u istragama i operativnim i dokaznim radnjama. Na taj način mogu da se provjeravaju i alibiji osoba za koje se sumnja da imaju veze sa određenim krivičnim djelima”, saopštio je jedan od izvora iz policije.

Zbog čuvanja podataka o radu policije u javnosti često dolazi do zabuna, prilikom izjava čelnih ljudi državnih organa zaduženih za bezbjednost.

Naser Keljmendi

Krajem prošle godine, kada su mediji objavili da je ministar pravde Duško Marković saopštio da je Naser Keljmendi, narkobos sa Kosova, nadziran dok je prošlog ljeta boravio u Crnoj Gori, čime je demantovao šefa policije Božidara Vuksanovića, koji je kazao da on nije praćen jer nije bilo razloga za tim.

Kada su “Vijesti” tada pozvale Vuksanovića da pojasni kako to da se razlikuje njegova od izjave Markovića, rekao da je policija u svakom trenutku znala gdje je Keljmendi, ponavljajući da on, ipak, nije praćen.

“Jedna je stvar biti opserviran i biti praćen kroz određenu kriminalističku obradu. Tu treba da postoje određeni nalozi, određena komunikacija sa tužilaštvom... Keljmendi nije opserviran policijski, jer nismo imali nalog takve vrste. Ali, normalno je da smo imali evidenciju o određenim licima koja su nama interesantna i ko boravi u Crnoj Gori... Bilo je još tu bezbjednosno interesantnih lica”, kazao je tada Vuksanović.

Rekao je da je sva ta lica crnogorska policija morala da nadgleda, ali nikako da ih hapsi.

“S obzirom da se radi o osobi koja nije crnogorski državljanin, nijesmo imali nalog po pitanju djelovanja, u smislu lišenja slobode tog lica... Kada je u pitanju taj dio, kao bezbjednosno interesantne osobe, uvijek smo imali podatke kada on ulazi u Crnu Goru, kada izlazi”, pojasnio je Vuksanović.

Prema pouzdanim informacijama “Vijesti”, u Informacionom sistemu Uprave policije pod mjerama “pojačanog nadzora” između ostalih nalaze se vođe kriminalnih klanova u nekoliko crnogorskih gradova.

Vuk Vulević

Policija pojačano nadgleda kontroverzne Barane Luku Đurovića i Mušu Osmanagića, Veselina Bujića... koji se pominju kao vođe kriminalnih klanova u tom gradu.

Pod “pojačanim policijskim nadzorom”, od kada je izašao iz zatvora u Spužu, nalazi se i Vuk Vulević.

Među Nikšićanima koji se nalazi na listi za pojačan nadzor nalazi se i ime Željka Kovačevića, člana “kvartaša” koji se povezuje sa kriminalnim radnjama u vezi sa bavljenem prodajom droge, oružja, iznude...

U Ulcinju pod mjerama tajnog nadzora, prema pouzdanim informacijama, nalazi se i kontroverzni ulcinjski biznismen Mujo Redža, koji se povezuje sa Keljmendijem...

Podgoričanin Aleksandar-Aco Šaković (44), prema podacima u Informacionom sistemu Uprave policije, zaveden je još kao lice pod pojačanim nadzorom, iako je, kako kažu izvori iz kriminalističke policije, u mirovini već duži niz godina.

Aleksandar Šaković prije 10-ak godina više puta je privođen u policiju zbog nasilničkog ponašanja, a već godinama se bavi preduzetništvom i u tom naselju ima nekoliko stanova, koje izdaje.

U proteklih deset godina dogodila su se tri bombaška napada na kuću Aleksandra Šakovića.

Prvi je bio u novembru 2004, drugi u junu 2005, a treći u decembru 2011. godine, kada je nepoznati napadač zoljom gađao njegovu kuću. Nijedan od tih napada nije rasvijetljen.

Uprava policije: Nije praksa da odgovorimo

Iz Uprave policije nijesu odgovorili na pitanja “Vijesti” koliko ima osoba pod pojačanim nadzorom u Crnoj Gori.

Saopštili su da se radi o operativnim aktivnostima, tako da nijesu u mogućnosti da javnosti prezentuju detaljnije informacije, “kao što je to praksa i standard i u policijskim organizacijama drugih država”.

“Službenici Uprave policije-Ministarstva unutrašnjih poslova sprovode kriminalističke obrade i preduzimaju operativne mjere i radnje, radi prevencije, otkrivanja i procesuiranja krivičnih djela. Policijske aktivnosti se, u tom smislu, sprovode u skladu sa zakonskim ovlašćenjima i u saradnji sa drugim nadležnim organima“, saopšteno je iz Uprave policije.

Neki šefovi klanova nijesu pod pojačanim nadzorom

Prema pouzdanim informacijama “Vijesti” neki šefovi jakih kriminalnih klanova i osobe koje se povezuju sa visokim kriminalnim krugovima nijesu pod mjerama pojačanog nadzora.

U Informacionom sistemu Uprave policije, prema istim informacijama, pod mjerama “pojačanog nadzora” nije zaveden Kotoranin Jovica Vukotić (36), iako se pominje kao vođa jednog kotorskog kriminalnog klana.

Njegovo ime često je pominjano i u brojnim tučama i obračunima na Crnogorskom primorju. Kotorska policija krajem aprila ove godine oduzela je blindirani luksuzni "mercedes" Vukotiću.

Takođe, u Informacionom sistemu Uprave policije pod pojačanim nadzorom nije se nalazio Nikšićanin Slobodan Šaranović (75), koji je uhapšen prošlog mjeseca zbog sumnje da je umiješan u ubistva Pančevca Miloša Vidakovića, kao i Nikole Bojovića, brata vođe zemunskog klana Luke Bojovića.

“Vijesti” su ranije pisale da informacioni sistem Uprave policije nije pouzdan, što jedan od sagovornika iz policije navodi kao mogući razlog zašto pomenuta lica nijesu zavedena pod pojačanim nadzorom.

Galerija

Bonus video: