Tačno ili pogrešno: U hipokampusu se nalaze "Oprini" neuroni koji se "upale" kad osoba vidi sliku Opre Vinfri, ili čuje njeno ime.
Ako ste na prvu loptu odgovorili "pogrešno", iako ste, naravno u pravu, znajte da postoji "studija" koja dokazuje suprotno. Rodrigo Kijan Kviroga, britanski neurolog sproveo je istraživanje koje je samo da je potvrdilo postojanje "Oprinih" neurona, već i onih koji su posvećeni Dženifer Anistom, Hale Beri, Majklu Džordanu, i, vjerovali ili ne, Luku Skajvokeru.
Naravno, ovo spada u domen pseudonaučnih istraživanja čije rezultate ne možemo uzimati za ozbiljno, ali zapitajte se, koliko u stvari znate o našem najvažnijem organu. Health Line donosi najčešće zablude o mozgu, nijesu sve doduše u rangu "Oprinih neurona", ali ima ih..
Mit: Koristimo samo deset procenata mozga
Istina je da su slike moždane aktivnosti dobijene korišćenjem PET skenera i magnetne rezonance pokazuju da svaka složenija mentalna aktivnost aktivira mnoge oblasti mozga. Još očigledniji dokaz je činjenica da i minimalna oštećenja mozga mogu imati razorne efekte na život pojedinca.
Dakle, teza da koristimo samo deset odsto mozga je daleko od realnosti. Ipak, postoje izvjesne rezerve "moždanih resursa". To dokazuje činjenica da osobe koje su aktivne, čitaju novine, odlaze u pozorište, igraju šah, imaju manje simptoma karakterističnih za Alchajmera čak i ako je njihov mozak pretrpio oštećenja izazvana ovom bolešću.
Mit: Pojedinci koriste pretežno ili lijevu ili desnu stranu mozga
Vjerovatno ste čuli da su osobe koje više koriste lijevu hemisferu dobri u logici i rješavanju problema, dok su oni koji koriste desnu hemisferu kreativni i umjetnički nastrojeni. Ovaj mit korijene vuče još iz '80. godina 19. vijeka kada su ljekari utvrdili da povreda jedne hemisfere rezultira gubljenjem određenih, specifičnih sposobnosti.
Kako je nauka napredovala, mijenjala se i teorija. Skeniranjem mozga utvrđeno je da su lijeva i desna hemisfera mnogo kompleksnije povezane nego što se ranije pretpostavljalo, te da kreativno rješavanje problema zapravo podrazumijeva angažovanje različitih regija mozga koje se naleze i u lijevoj i u desnoj hemisferi. Tačno je, doduše, da desna strana mozga kontroliše lijevu stranu tijela i obrnuto, pa povrede desne hemisfere mogu da izazovu smetnje u funkcionisanju lijeve strane tijela i obratno.
Mit: Mozak je siv
Vjerovatno ste nekad na televiziji vidjeli mozak sačuvan u načne svrhe, koji je obično svetlosive boje. Iako se ćelije mozga ponekad opisuju i kao "male sive ćelije", u mozgu postoji i "bijela materija" - neuroni koji povezuju "sive" ćelije, kao i crvene zone koje su bogate mnogim krvnim sudovima koji hrane mozak, kao i "crne" zone obojene neuromelaninom, formom pigmenta koji se takođe nalazi u koži i kosi.
Uzorci mozga koji se čuvaju u naučne svrhe obično stvarno djeluju sivkasto, ali morate imati u vidu da su oni natopljeni hemikalijama u kojima se čuvaju, kao što je formaldehid.
Mit: Moždane funkcije slabe poslije 40. godine
Zapravo, naša mentalna oštrina počinje da opada već u kasnim dvadesetim godinama, sudeći po studiji objavljenoj i stručnom časopisu "Neurobiologija starenja".
Naučnici su testirali 2.000 zdravih odraslih osoba, a rezultati su pokazali da brzina reakcije mozga i sposobnost rezonovanja (mjerena testovima koji su uključivali slaganje slagalica, pamćenja detalja iz pročitanog teksta i sposobnost uočavanja različitih oblika) vrhunac dostiže u 22. godini, do 27. se održava na tom nivou, a zatim lagano počinje da opada.
Ipak, neke mentalne vještine se poboljšavaju sa godinama. Stariji ljudi imaju bogatiji rječnik, i pokazuju bolje rezultate na testovima koji mjere socijalne veštine, bolje procjenjuju karakter drugih ljudi na osnovu podataka kojima raspolažu, i vještiji su u rješavanju konflikata.
Oni takođe bolje nego mladi pamte prizore i fraze koje bude pozitivne emocije, što može da objasni rezultate drugih istraživanja koji su pokazali da su stariji ljudi uglavnom srećniji i zadovoljniji životom nego mladi.
Bonus video:
