Grčka traži da London vrati skulpturu iz Partenona izloženu u Britanskom muzeju

Partenon, hram zaštitnice grada Atine, nastao između 447. i 432. prije Nove ere, jedan je od najviših arhitektonskih simbola zapadne civilizacije i spomenik na koji su Grci veoma ponosni
484 pregleda 0 komentar(a)
Dio mermernog friza sa Partenona, Foto: Britishmuseum.org
Dio mermernog friza sa Partenona, Foto: Britishmuseum.org

Grčka je ponovo zatražila od Velike Britanije da joj vrati mermerni friz sa Partenona koji je izložen u Britanskom muzeju, koristeći sve veće međunarodno interesovanje za otvaranje te antičke lokacije, zatvorene tokom epidemije koronavirusa.

Britanski diplomata, lord Elgin je 1803. godine, uz dozvolu Otomanskog carstva, pod čijom je vlašću tada bila teritorija Grčke, djelove friza s Partenona odnio u London i prodao Britanskom muzeju gdje su sada izloženi i predstavljaju jedan od ključnih eksponata te kulturne ustanove.

Velika Britanija je ranije odbijala da vrati te skulpture Grčkoj navodeći da su donijeti na britansko tlo uz dozvolu tadašnjih vlasti.

"Ponovno otvaranje arheoloških lokacija predstavlja priliku za međunarodne organizacije koje podržavaju povratak friza sa Partenona da još jednom potvrde svoj i zahtjev grčke vlade o konačnom vraćanju tih mermernih skulptura", rekla je grčka ministarka kulture Lina Mendoni.

Prema njenim riječima, Grčka neće nikad prihvatiti da je Britanski muzej vlasnik friza, koji je "opljačkan".

Grčka traži povratak friza od 1983. godine, kada je kampanju otpočela glumica, zatim ministarka kulture Melina Merkuri.

Partenon, hram zaštitnice grada Atine, nastao između 447. i 432. prije Nove ere, jedan je od najviših arhitektonskih simbola zapadne civilizacije i spomenik na koji su Grci veoma ponosni.

Iako su hrišćani svojevremeno demolirali dostupne skulpture na Akropolju, a drevni hramovi potom služili kao izvor građevinskog materijala, friz Partenona je bio gotovo netaknut do 1687. godine kada ga je, tokom opsade, pogodio mletački top.

Bonus video: