“Predanost jednoj djelatnosti potiče od zova vremena, koji neki njeni poslenici mogu da čuju i umiju da razumiju. Taj poziv je nagovor na putovanje. A na svakom putovanju korak je smisleniji ako je staza popločana knjigama. Tom pozivu CID se odazvao prije dvije i po decenije. Nastao je iz iskre koja nije zaboravila da je pala sa jedne od zvijezda Gutenbergove galaksije. Crnogorska zvijezda u tom znamenitom sazvježđu zasijala je među prvima. Bilo je to u poznu jesen XV vijeka.
Prosvijećeni vladar ondašnje Crne Gore, štamparijom kupljenom na Zapadu, objavio je riječ koja mu je dolazila sa Istoka. Tim činom je zavještao da suverenost države i identitet naroda nije dovoljno braniti mačem, već ga je potrebno čuvati i knjigom.
Ovaj događaj nosi dvostruku poruku. Vidljivo i istorijsko svjedoči o jednom od najznačajnijih događaja u kulturi onoga doba - štampanju prve knjige na slovenskom jugu. Ono dubinsko nosi pouku onima koji će sjesti na crnogorski presto. Kazuje im da se na mjestu koje im je dodijeljeno može opstati samo u ravnoteži sa velikim svjetovima. Oblik te ravnoteže nije jednom zauvijek dat. Svako pokoljenje ga za sebe otkriva”, zapisao je akademik Dragan K. Vukčević, osnivač CID-a, povodom vrijednog jubileja - četvrt vijeka rada ove izdavačke kuće.
“Dugo je iskra izdavaštva, poput ideje crnogorske države, bila prekrivena pepelom vremena. U njoj se čuvao žar iz koga će nastati plamen moderne crnogorske kulture. CID svojim izdanjima daje svoj prilog tom razvoju crnogorske kulture.
Zato je opravdano reći da je CID stvorio most od knjiga. Preko tog mosta nam stižu ideje i prelazi znanje, koji čine kulturnu baštinu svijeta. U temelje tog mosta ugrađena je ideja ravnoteže koja se nalazi među kulturama i civilizacijama na čijim rubovima postojimo.
Istovremeno, knjige koje su objavljene pomjerale su granice. Ne one na političkim kartama država, već one na dubinskim mapama duhovnosti. To su one granice koje se najteže mijenjaju i najduže traju. U njima se oblikuje kultura.
Takve su knjige Rovinskog i Brodela, Solovjova i Hajeka, Spektorskog i Gidensa, Hercena i Hantingtona, Paunda i Sorokina, Augustina i Zenjkovskog, Jeringa i Petražickog, Nesmelova i Volerstina, Fridriha i Tatarkjeviča, Džojsa i Muzila i mnogih drugih.
A da ne bismo zaboravili sebe i svoju istoriju, pobrinule su se edicije koje sadrže svjedočanstva i kazivanja, putopise i zapise o Crnoj Gori, njenoj duhovnosti i mentalitetu. Tako nam knjige CID-a pomažu da bolje razumijemo svijet, a da, pritom, ne izgubimo sebe.
Ali, treba istaći da smo svi samo skromni putnici na stazi koja je starija, značajnija i dugovječnija od nas. Da bismo svoje parče puta bolje osmislili, neophodno je da se okružimo onima koji znaju da gledaju i umiju da vide. U tome je veliki dug CID-a urednicima edicija, koji su u njihovo oblikovanje uložili svoju časnu umnost i pomogli nam da svoju djelatnost pretvorimo u službu knjizi”, kaže Vukčević.
“Vreme krize jeste podsticajno za naučno i umetničko stvaralaštvo, ali je takav podsticaj, po pravilu, tek indirektan i odložen, a samo izuzetno, i direktan i promptan. Izdavača kuća CID iz Podgorice spada u ovu drugu, izuzetnu kategoriju. U najnepovoljnijim mogućim uslovima, usred, pa čak i na vrhuncu ništavila, u jednoj vrsti kulturne i građanske samoodbrane, grupa entuzijasta, posvećenika i profesionalaca, osnovala je, danas se već može reći sa sigurnošću, jednu od najznačajnijih kulturnih institucija nove, posthladno-ratovske i postkomunističke Crne Gore”, povodom jubileja CID-a kazao je Milan Popović.
Na početke ovog izdavačkog preduzeća podsjeća Latinka Perović: “CID je izdavač sa strategijom. U njegovoj bogatoj produkciji nema izdanja za koje bi se obavešteni čitalac mogao pitati otkud ono tu. Tako, značajno mesto koje u CID-ovoj produkciji zauzimaju dela ruskih filozofskih, religioznih, socijalnih i političkih mislilaca na dobar način ilustruje postojanje strategije. CID-ova izdanja su značajna sa stanovišta razumevanja odnosa prema Istoku i Zapadu, kao glavnoj intelektualnoj kontroverzi u istoriji Srbije i Crne Gore. Potreba da se obe strane ove kontroverze stalno otkrivaju i interpretiraju izraz je razumevanja koje u samom CID-u postoji”.
“CID je, svojom plodnom izdavačkom djelatnošću, zadužio Crnu Goru. Umjesto banalne komercijalizacije, koja karakteriše neke izdavače našeg vremena, posvetio se stvaralačkim tekovinama u sferi nauka i umjetnosti”, napisao je Milorad Stojović.
Akademik i poznati pjesnik Tonko Maroević naglašava kulturnu misiju ovoga izdavača.
“Ispunivši tako mnogo praznine u poznavanju domaće tradicije i razumijevanju dinamične i dramatične suverenosti, ta je izdavačka kuća zauzela značajno mjesto u svojem nacionalnom okružju, ali stekla i važnu ulogu u razmjeni sa svijetom, a posebno u okvirima djelovanja između susjednih naroda i država. Svjesni smo, dakako, da se dosadašnje razdoblje rada CID-a odvijalo u nekim materijalnim i psihološkim uvjetima, pa utoliko više cijenimo postignute razultate, koji kreativno i duhovno nadmašuju ograničenja teških okolnosti, te ne duguju ništa konjunkturi ili dominantnim populističkim trendovima trenutka. Znademo također da je položaj knjige - a pogotovo njezine distribucije - sve teži, pa uz srdačne čestitke na postignutim dometima pridodajemo želju da se ne posustane u danima što nam predstoje, pa da nas CID i dalje obraduje značajnim izdanjima.”
Povodom dvadeset pet godina rada CID je objavio i opširnu bibliografiju koja je moćan dokaz o intelektualnoj širini i opsegu djelovanja podgoričke izdavačke kuće.
Bonus video:
