Kako ćemo živjeti zajedno

Sarkis, kurator XVII Međunarodne izložbe arhitekture - Bijenale u Veneciji 2020, pozvao je kuratorke i kuratore nacionalnih postavki “da se usresrede na jednu ili više pod-tema Izložbe”
3113 pregleda 0 komentar(a)
Pogled na Veneciju, Foto: Shutterstock
Pogled na Veneciju, Foto: Shutterstock
Ažurirano: 01.02.2020. 18:58h

Ne rekoh vam da je tzv. Informaciju o učešću Crne Gore na XVII Bijenalu arhitekture u Veneciji (s Predlogom ugovora o zakupu izložbenog prostora za Venecijansko bijenale umjetnosti i arhitekture sa privrednim društvom Immobiliare Cadore SRL - Venecija, Republika Italija), razmatrala Vlada Crne Gore (Slava joj i Milost!) na 153. sjednici, održanoj 23. januara (u pretprošli četvrtak).

U ovom trenutku - četvrtak, 30. januar, 11:56 sati - na internet stranici Vlade CG (gov.me) nema zaključaka sa pomenute sjednice - ali je sasvim izvjesno da će CG uzeti učešća na najznačajnijem i najprestižnijem sajmu freških ideja, trendova i tendencija na međunarodnoj arhitektonskoj sceni - na XVII Međunarodnoj izložbi arhitekture - Bijenale u Veneciji 2020. Za komesara crnogorske postavke imenovan je Dragan Vuković, Generalni direktor Direktorata Glavnog državnog arhitekte (pri Ministarstvu održivog razvoja i turizma, MORiT), a za kustoskinju je imenovana Svetlana Perović sa Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.

Ko to kaže, ko to laže da u svrhu promocije ovdašnje arhitektonsko-urbanističke kritičko-teorijske misli u Veneciji već nije izdvojeno vrlo ozbiljnih 198.500 eura. Podsjetiću vas da je suma koja je izdvojena za učešće Crne Gore na prethodnoj, XVI Međunarodnoj izložbi arhitekture - Bijenale u Veneciji 2018 - iznosila 146.000 eura. Da li da zaključimo da uz tih dodatnih 50.000 eura idu i ozbiljnije aspiracije i pripadajuće im ambicije po pitanju rezultata koji će CG polučiti u Veneciji? I kako uopšte - u kom ključu - vrijednovati eventualni uspjeh CG u Veneciji? Ako uzmemo da CG nastupa u Veneciji - na bijenalima arhitekture - od 2008. godine - i to u kontinuitetu - pitanje je i kako vrednovati prethodne uspjehe?

OK, najvažnije je da Crna Gora u boj kreće - i da se bez Lava vrtat neće!

U to ime, a pozivajući se na zaključak Vlade Crne Gore broj 07 - 183 od 23. januara 2020. godine, MORiT je dan kasnije - 24. januara - donijelo Odluku o raspisivanju Međunarodnog konkursa za izbor autorskog tima, koncepta i sadržaja crnogorske postavke na XVII Međunarodnoj izložbi arhitekture u Veneciji 2020. godine - da bi istoga dana - 24. januara - Međunarodni konkurs bio i raspisan. A sad da vidimo što piše u raspisu...

Raspis je otvoren, kao što je i red, epigrafom: “Tout a été compris, sauf comment vivre” - što bi otprilike, u slobodnom prevodu sa francuskog, značilo: “Sve znamo, ali ne znamo kako da živimo”. Misao je pripisana nikome drugome do li Sartru (Jean-Paul Sartre, 1905 - 1980) - ali nije naveden izvor - ostasmo uskraćeni za informaciju u kojem se to Sartrovom djelu nalazi navedena misao. Učinilo mi se, u startu, da je misao (pre)banalna da bi bila Sartrova - te se dadoh, ne budi lijen, u potragu - ali avaj, avaj ali...

Prvoj čitateljki/čitatelju koja/koji me tačno obavijesti o izvoru pomenute Sartrove misli, tj. rečenice - sleduje nagrada u iznosu 24 eura - što je, ujedno, honorar koji će mi biti uredno isplaćen za ovaj tekst. Uz napomenu da se prihvataju i druge verzije te (navodne) Sartrove misli: “Tout a été dit, tout a été appris, tout a été compris…sauf comment vivre.”; “Tout a été découvert, sauf comment vivre.”; “Tout a été prévu, sauf comment vivre.” itd.

A sad ozbiljno...

Paolo Barata (Paolo Baratta), predsjednik Venecijanskog bijenala (La Biennale di Venezia), i Hašim Sarkis (Hashim Sarkis), kurator XVII Međunarodne izložbe arhitekture - Bijenale u Veneciji 2020 - izašli su 16. jula 2019. godine pred novinare okupljene u Ka Đustinijan (Ca’ Giustinian - oficijelno sjedište Venecijanskog bijenala) i lansirali predstojeće izdanje najprestižnije svjetske smotre trendova na međunarodnoj arhitektonskoj sceni. Izložba će biti upriličena u periodu između 23. maja i 29. novembra (vernisaž 21. i 22 maja).

Paolo Baratta & Hashim Sarkis
Paolo Baratta & Hashim Sarkis(Foto: Jacopo Salvi)

Sarkis je okupljenim novinarima saopštio da je tema predstojećeg Bijenala arhitekture: How will we live together? (Kako ćemo živjeti zajedno) - kojom prilikom je pozvao kuratorke i kuratore nacionalnih postavki “da se usresrede na jednu ili više pod-tema Izložbe”.

Gospođa Svetlana K. Perović, kuratorka crnogorske postavke, odgovorila je na Sarkisovu temu i poziv upućen kuratorkama i kuratorima nacionalnih postavki, tako što je postavila teorijski okvir, “kao početni odgovor na temu, naslovljen Ka transaktivnoj prostornoj percepciji”.

Prostorna percepcija - ili prostorno opažanje - bila bi, u najkraćem, naša sposobnost (u većoj ili manjoj mjeri urođena, odnosno naučena) da stvaramo predstave o relacijama u prostoru. A što se tiče atributa “transaktivno”, recimo da su mudre glave (u prvom redu psiholozi - koji su se bavili percepcijom) prije nekih 150 godina došle do zaključka da je percepcija zapravo proces - nešto što konstruišemo/ konstituišemo vremenom, putem razmjene informacija - putem transakcija - sa našima bližnjima - sa ljudima sa kojima smo u kontaktu (na ovaj ili na onaj način) - što će reći da naša svijest o relacijama u prostoru - i uopšte o stvarnosti - počiva isključivo na informacijama do kojih dolazimo kroz razmjenu informacija sa ljudima na koje smo upućeni. Riječ je zapravo o konstantnom oblikovanju stvarnosti - putem konstantnih transakcija - što isključuje subjektivne i objektivne predstave stvarnosti.

A što se tiče tzv. transaktivne memorije... OK, dalje ćete morati sami - uz opasku da su ljudi - ljudske individue, generalno - nevjerovatno maštovite po pitanju opstruiranja procesa transakcije sa realnošću - najčešće u korist, što bi se reklo, vlastite štete.

“Početni cilj je”, veli u Raspisu, “isprovocirati standarno prostorno promišljanje i u procesu transformisati isto, kroz angažovanje transaktivne memorije (!) u pronalaženju novih metafora i koncepata za praktične odgovore”.

Ni manje, a ni više od toga.

“Centralni cilj je”, veli još, “osmisliti inovativni, elegantni, prostorno-fizički eksperiment-dinamičnu instalaciju, koja interpretira koncept, paradigmu ili naprednu metaforu života u zajednici, na makro ili mikro planu. Konačni produkt predstavljanja će biti multimedijalnog karaktera, sa fokusom na fizičku inter(-trans) aktivnu prostornu instalaciju osnaženu teorijsko-istraživačkim postavkama”.

Dame i gospodo, drugarice i drugovi - sad vi imate riječ...

Što se mene tiče - navijam za vas - i jedva čekam da vidim vaše odgovore...

Bonus video: