Likovni program Grada teatra nakon prošlogodišnje panel-diskusije na temu „Ikona i likovna dekonstrukcija“, i ove godine animira publiku uzbudljivim umjetničkim sadržajem - povodom izložbe “Corpus Aeternum” Dimitrija Popovića (otvorena je 10. jula u crkvi Santa Marija), na Trgu pjesnika u Budvi večeras u 21 sat, zakazan je performans “Magdalenina noć”.
On se nadovezuje na nekoliko kompozicija ciklusa radova “Corpus Aeternum”, na kojima je prisutan motiv i tema Marije Magdalene.
Ovaj događaj na budvanskoj pjaceti nastavlja se panel razgovorom o sakralnim motivima u likovnoj umjetnosti “Sakralno kao prikazivanje neprikazivog“, u kojem će, pored Dimitrija Popovića učestvovati i profesori Siniša Jelušić i Aleksandar Čilikov.
Kako ističe Popović, „Corpus Aeternum“ prikazuje Mariju Magdalenu, kontroverznu novozavjetnu ženu koja je od bludnice postala svetica.
“Uloga njenog lika bila je bitna u koncipiranju instalacije „Misterium fidei“. Magdalena je bila prvi svjedok odsustva Spasiteljevog tijela, kad je u praznom grobu našla samo mrtvački pokrov, taj spektakularni znak Isusovog uskrsnuća. Apostolima je javila radosnu vijest. Izložbeni oltarski prostor u crkvi koncipiran je kao prizor neprikazivog. Nevidljivo tijelo Uskrslog posredovano je simbolima njegove žrtve. Motiv Magdalene se u okviru izložbenog projekta Corpus Aeternum pojavljuje i u performansu ‘Magdalenina noć’ na Trgu pjesnika, u kontekstu teme panela o sakralnim motivima u likovnoj umjetnosti. Tako se izvan posvećenog ambijenta crkve Santa Marija in Punta, na profanom prostoru trga u budvanskom Starom gradu, stvarno i mistično prožimaju kroz aktualizaciju biblijskog motiva”, kaže Popović.
Prema riječima Siniše Jelušića, razgovori na Trgu pjesnika u okviru Likovnog programa festivala predstavljaju prevashodno vraćanje izvornoj helenskoj ideji teatra /: theaomai – umno gledanje, i svakako su u bliskoj vezi sa teorijom /: gledanje kao saznavanje.
“Važna je i prosvetiteljska funkcija ovih dijaloga - publika učestvuje u njima i daje im važan doprinos. Tako smo prošle godine u prvom planu imali temu dekonstrukcija i ikone, a ove godine, povodom izlozbe Dimitrija Popovića, nastavljamo ikonološku temu postavljanjem možda najtežeg pitanja filozofije umjetnosti: na koji je način transcedentno prisutno u materijalnom slike, drugim riječima, da li je transcedentni Logos uopšte saopštiv u jeziku umjetnosti - koja ga umjetnost dopunjuje i usavršava (Aristotel) ili destruira (ikonoklasti). S obzirom na moju uvjerenost da Luča (Njegoš) /mada potamnjela, prebiva u svakom od nas, ovi razgovori kao i festival u cjelini, doprinijeće njenom buđenju i novom prisustvu - a nije li u tome smisao svakog velikog kulturnog pregnuća kome ovim festivalskim činom svi u njegovoj organizaciji posebno težimo “, ističe Jelušić.
Bonus video:
