U romanu "Špijunka" Paulo Koeljo oživljava fascinantan i misteriozan život Mata Hari: slavne plesačice orijentalnih plesova koja je šokirala i očaravala publiku, fatalne žene i osobe od povjerenja mnogih bogatih i uticajnih muškaraca svoga vremena, žene koja je pobuđivala zavist pariskih aristokratkinja i hrabro prkosila moralnim vrijednostima s početka 20. vijeka.
Njen egzotični život više od jednog vijeka pobuđuje pažnju: ona je plesačica, ljubavnica, žena koju je francuska vlada proglasila špijunom, strijeljana u rano jutro 15. oktobra 1917. godine. U proteklim decenijama, tajne službe u Velikoj Britaniji i Njemačkoj i Holandiji su objelodanile svoje podatke o Mata Hari koje je Koeljo vješto utkao u svoju rekonstrukciju priče o jednoj od najkontroverznijih žena XX vijeka.
Koeljo plete priču o njenom životu u obliku fiktivnog pisma koje Mata Hari piše advokatu iz zloglasnog zatvora Sen-Lazar u Parizu, gdje je za vrijeme Prvog svjetskog rata bila zatvorena zbog optužbe za špijunažu. To pismo je zamišljeno kao ostavština koju je ona namijenila kćeri, čije odrastanje neće doživjeti.
"Ne znam hoće li me se budućnost sjećati, ali ako se to dogodi, neka me ne smatraju žrtvom, već osobom koja je koračala uzdignute glave i za to platila potrebnu cijenu", kaže Mata Hari u "Špijunki", romanu kojim Paulo Koeljo oslikava svevremen, i danas aktuelan portret žene koja se usudila da ruši društvene konvencije i živi život kakav zaista želi.
U jednom od intervuja Paolo Koeljo je kazao da je od Mata Hari naučio tri stvari: Svaki san ima cijenu; Kada se usudite da budete drugačiji, budite spremni da vas napadaju; Čak i kada ste suočeni sa neprijateljskim svijetom, možete da nađete način da to prevaziđete.
Bonus video:
