Musolini pravi invaziju na knjižare u Italiji.
Roman “M” Antonija Skuratija o usponu diktatora Benita Musolinija već nedjeljama je na listi italijanskih bestselera. Knjiga će biti adaptirana u televizijsku seriju, a jesenas je roman osvojio najveći svetski sajam knjiga u Frankfurtu.
“U italijanskoj mašti, Musolini obitava poput nekakvog totema; on je figura raskošne harizme, perverzni otac nacije kojeg smo potisnuli”, kaže Skurati (49). Popularnost ovog romana takođe je u Italiji pokrenula pitanje Musolinijeve zaostavštine. Oni koji podržavaju Skuratija ističu da je njegova knjiga prijeko potrebni podsjetnik na zla fašizma, naročito za mlade ljude. Oni koji Skuratija kritikuju navode, međutim, da Musolinijevo uskrsnuće u 21. vijeku predstavlja opasnost, posebno u vrijeme kada u Evropi, baš kao i u samoj Italiji, bivaju izabrane desničarske vlade.
Sa svojih 839 stranica i spartanskim koricama na kojima je ispisano samo crno M naspram bijele pozadine, ova knjiga zapravo briše granice između romana i istorijskog udžbenika. Sačinjena je od kratkih, vrlo detaljnih poglavlja ispresijecanih isječcima iz istorijskih telegrama, novinskih članaka, pisama i policijskih izvještaja.
Svi citati u knjizi uzeti su iz istorijskih izvora, a Skurati ističe da su i unutrašnji dijalozi likova mahom utemeljeni na istim izvorima.
Među kritičarima romana ima i onih koji smatraju da bi neutralnost Skuratijevog narativa - pošto se ovaj roman smatra prvim u kojem je priča o fašizmu ispričana bez ikakvih političkih ili ideoloških filtera - mogla da Musolinija predstavi kao simpatičnog junaka, umjesto kao istorijsko čudovište. Rut Ben-Gat sa Univerziteta u Njujorku ovaj problem tumači kao “simptom” Musolinijeve rehabilitacije.
“Istorija fašizma je istorija diktature, obožavanja vođe”, navodi ona. “Ova knjiga je dio tog fenomena oživljavanja kulta vođe”. Sam Skurati, međutim, inače samoproklamovani antifašista, objašnjava da je njegova knjiga upravo antifašistička lekcija iz istorije prerušena u roman.
“Ako je fašizam bio zlo, ukoliko je donio zlo u Italiju i Evropu, to će spontano proizaći u pripovijedanju”, naveo je on.
Roman se otvara demoralisanom posljeratnom Italijom u 1919. godini i bilježi nevjerovatan uspon fašista koji kulminira Musolinijevim govorom u parlamentu 1925. godine, što istoričari smatraju inauguracijom njegovog režima. “On je, u određenom smislu, i dalje u srcu italijanske svijesti”, kaže Skurati. U Italiji, kolijevci fašizma, Musolini nikada nije bio stigmatizovan na način na koji je to bio Hitler u Njemačkoj. Diktator - još poznat kao Il Duče - uživao je ogromnu podršku za vrijeme svoje dvodecenijske vladavine, uprkos progonu antifašista i Jevreja koji je sprovodio. Neki Italijani i danas su spremni da mu progledaju kroz prste u ime društvene stabilnosti iz fašističkog doba.
Musolini je danas manje tabu nego ikad. Mateo Salvini, italijanski ministar unutrašnjih poslova i predsjednik vladajuće partije, ponekad citira fašističkog diktatora. Italijanski neofašistički pokreti koji privlače sve više mladih ljudi danas marširaju Italijom. U februaru je crnohumorna komedija “Vratio sam se” prikazivala Musolinija kako se vraća u život kao televizijska i YouTube senzacija. Musolinijeva vila u blizini Riminija postala je popularna destinacija za vjenčanja, dok njegov grob u gradu Predapio obilaze hiljade turista.
Skurati ističe da je dobio pisma mladih čitalaca oduševljenih knjigom koji kažu da ih je knjiga zainteresovala daleko više od časova istorije u školi.
“Mladi ljudi ne potiču iz kulture fašizma ili antifašizma. Oni su prazna platna”, objašnjava Antonio Trikomi, profesor na Univerzitetu u Urbinu. Profesor Trikomi, međutim, nije optimističan u vezi sa romanom.
“Ne bi me iznenadilo da dobar dio čitalaca kupi knjigu ne zato što sa autorom dijeli antifašistička osjećanja, već zato što im se dopada Musolini.”
The New York Times
Bonus video:
