Pisac koji sumnja u realnost, ali vjeruje u književnost - Vijesti.me
REGIONALNA EDICIJA: ĐURO RADOSAVOVIĆ

Pisac koji sumnja u realnost, ali vjeruje u književnost

“On se bavi umjetnošću, a ne identitetskom politikom, pa je njegov roman zaista i crnogorski i roman“, napisao je Muharem Bazdulj o romanu Radosavovića

Đuro Radosavović
Đuro Radosavović (Foto: Filip Roganović)

Novi naslov u regionalnoj ediciji Nove knjige i Vijesti je “Crnogorski roman” Đura Radosavovića. Roman je objavljen u beogradskom Samizdatu 2015, a Nova knjiga je odmah nakon toga objavila crnogorsko izdanje.

Roman je brzo stekao brojne čitaoce i predstavio još jednog ozbiljnog pisca, premda je Radosavović već prvim romanom (Budva, bagra i blud) skrenuo pažnju na sebe i svoj književni rad.

Pisac Muharem Bazdulj o romanu Đura Radosavovića je zapisao „Već i samim naslovom Crnogorski roman mladi pisac Đuro Radosavović nagovještava visoku ambiciju uz senku autoironije. Crnogorska književna tradicija mnogo je više pjesnička nego prozna, pa se Radosavović poigrava sa idejom da je, eto, baš on napisao roman koji već u naslovu može da nosi adjektiv crnogorski. Nakon čitanja romana, međutim, svjesni smo da je njegova crnogorskost i tematska i jezička i antropološka, ako se može tako reći. Bez potrebe da bilo kome dokazuje da je Crnogorac, bez sklonosti da iz te pripadnosti izvlači bilo ponos bilo stid, Radosavović od onog što je najviše njegovo kreira odličnu književnost, ukorenjenu u širu tradiciju južnoslovenske literature, ali bez epigonstva. On se bavi umjetnošću, a ne identitetskom politikom, pa je njegov roman zaista i crnogorski i roman.“

Evo kako je pisac Balša Brković vidio Radosavovićevu knjigu: “Crnogorski roman Đura Radosavovića je knjiga koju ćete zavoljeti i prije nego što to shvatite. Razoran i duhovit, ovaj roman ulazi u neke tamne zone na način koji osvjetljava mnogo širu sliku. To je svijet u kome ništa nije onako kako izgleda, svijet beskrajnih reverzija, ali Radosavović je uspio da bude i više nego dobar i pouzdan vodič čitaocu... Dirljiv koliko i uznemirujući, duhovit koliko i nemilosrdan... Prije svega dobro napisan, roman donosi jedan osoben humor koji autor majstorski približava i onim čitaocima koji nemaju sva “nužna predznanja”. Hitac koji zna gdje je krenuo... Pun pogodak u središte stvari.“

Marko Prelević, novinar i urednik Nedeljnika, zapisao je o Crnogorskom romanu: „Njegovi su likovi autentični, njihovi dijalozi ljudski, njihove mane i vrline vidljive kao ordenje na kaputu omatorelog narodnog heroja Gojka, njegov zaplet realan kao košmar ili košmaran kao što samo realnost može da bude, mada su mnogo vrednija gotova usputna zapažanja o odrastanju, smrti i onom između. Roman koji vas uhvati kao slučajno, kao drugar koji vas zove na kafu u toku radnog vremena i počne da vam, tako niotkuda, priča cio život. To je ljubavno pismo gradu iz nehata, ma kako se taj grad zvao, i generaciji iz nehata, ma kako se ona zvala.“

Zarija Pejović u zanimljivom osvrtu na Crnogorski roman, piše: „Literarno stvaralaštvo Đura Radosavovića govori o životu čovjeka sa one strane socijalne dinamike i raznih izvještaja o “progresu”. Svjedoči o društvu koje se ubrzano dijeli na one koji imaju i one koje nemaju. From postavlja dilemu imati ili biti, no, koliko zaista imamo prostora za bitisanje, jedno je od pitanja “Crnogorskog romana” i naše svakodnevnice.“

Đuro Radosavović rođen je 1986. u Titogradu, odrastao u Podgorici, živi u Beogradu. Studirao je engleski i francuski jezik na Institutu za strane jezike u Podgorici. Dobitnik je nagrade Francuskog kulturnog centra za kratkometražni film prikazan na 61. filmskom festivalu u Kanu 2008. godine. Objavio roman Budva, bagra i blud (2011). Za podgoričke Vijesti piše satiričnu kolumnu „Kosmos ispod sača“. Preveo je, između ostalih, knjige Antonija Negrija i Majkla Harda, kao i nekoliko bajki za djecu. Objavio mnogo kratkih priča, eseja i književnih kritika. Priče su mu prevođene na francuski, engleski i ruski jezik. Kaže da traga za korijenima riječi i da sumnja u realnost, ali vjeruje u književnost.