Princeza Milica - Juta izbliza - Vijesti.me
MEMOARI JEDNE NJEMAČKE PRINCEZE

Princeza Milica - Juta izbliza

Izložbu će otvoriti direktorica Muzeja kralja Nikole, Tatijana Jović koja je zajedno sa Stanom Marušić autorka. Kustoskinje izložbe sa Tatijana Jović i Isidora Kovačević. Izložba “Juta i zemlja crnih brda” biće otvorena do 1. marta 2020. godine

Plakat
Plakat (Foto: Printscreen)

Izložba pod nazivom “Juta i zemlja crnih brda” i promocija monografije “Memoari jedne njemačke princeze”, posvećene crnogorskoj prijestolonasljednici Milici - Juti, biće upriličeni u Njegoševom muzeju, Biljardi, sjutra u 19 časova, povodom 120 godina od vjenčanja njemačke princeze Jute fon Meklenburg-Strelic i Danila Petrovića.

Na izložbi, koju organizuju Narodni muzej Crne Gore i JU Muzeji i galerije Nikšić, biće prikazani dokumenti, fotografije, kao i lični predmeti i haljine prijestolonasljednice Milice - Jute iz fonda Muzeja kralja Nikole, ali i autorski radovi dr Anastazije Miranović i mr Jelene Đukanović inspirisani njenom životnom pričom.

Izložbu će otvoriti direktorica Muzeja kralja Nikole, Tatijana Jović koja je zajedno sa Stanom Marušić autorka. Kustoskinje izložbe sa Tatijana Jović i Isidora Kovačević. Izložba “Juta i zemlja crnih brda” biće otvorena do 1. marta 2020. godine.

Biće promovisani i njeni memoari, u izdanju Narodnog muzeja i Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, iz zaostavštine vojvode Georga Aleksandra od Meklenburga, čiji ih je sin, sadašnji šef kuće Meklenburg-Strelic, veliki vojvoda Georg Borvin, ustupio dr Nedi Donat i Sandri Lembke. Na promociji Memoara govoriće istoričar umjetnosti, akademik dr Aleksandar Čilikov i dr Neda Donat, koja već deceniju proučava njen život i koja ih je prevela sa njemačkog na crnogorski jezik.

Juta fon Meklenburg-Strelic bila je vojvotkinja od Meklenburga i princeza od Meklenburg-Strelica, oblasti na sjeveru Njemačke. Nakon udaje za crnogorskog prijestolonasljednika Danila, 1899. godine i prelaska u pravoslavnu vjeru uzela je ime Milica. Njeno ime, između ostalog, povezuje se i sa osnivanjem golf kluba na Cetinju, koji je osnovan 1906. godine i bio je prvi golf klub na Balkanu.
Svoju veliku privrženost Crnoj Gori pokazala je za vrijeme Prvog balkanskog rata, kada se danonoćno angažovala na pomaganju borcima i prispjelim ranjenicima, rizikujući pri tome svoj život, jer su u Crnoj Gori izbile epidemije velikih boginja, tifusa i kolere.
Zajedno sa svojim suprugom napustila je Crnu Goru tokom Prvog svjetskog rata, nakon čega su boravili u Francuskoj. Umrla je u Rimu 1946. godine.