Literarni segment 32. Barskog ljetopisa nastavljen je autorskom večeri i promocijom knjige "Međuodnosi umjetničkih svjetova" akademske umjetnice Tatjane Burzanović iz Podgorice, koju je moderatorka Nikoleta Dabanović nazvala "filozofom s akistom".
Dekan Fakulteta za dizajn i multimediju UDG, Burzanović je ovom knjigom predstavila svoju doktorsku disertaciju, ali i sumirala svoj, ne samo za regionalne okvire nesvakidašnji prosede, kojim već godinama oslikava neke od najvećih indijskih epova.
Bibliofilsko izdanje pjesama Rabindranata Tagore "Himna čovjeku" koje je ilustrovala, dobilo je nagradu na podgoričkom Sajmu knjiga 2007. za najbolje opremljenu knjigu.
Slike iz ove knjige izlagala je nedavno u Baru, takođe i u Podgorici u Dvorcu Petrovića kada je tom izložbom prvi put u Crnoj Gori proslavljeno 60 godina nezavisnosti Indije, a tadašnji ambasador Indije u Crnoj Gori Adžej Svaruppotom je organizovao ovu izložbu u nekoliko gradova Indije.
Kako je publici Ljetopisa na platou ispred Dvorca kralja Nikole pojašnjeno, tada joj je i pristigla ponuda da ilustruje najljepši dio indijskog epa "Mahabharate" - Pjesmu o Božanstvu (Bhagavad Gitu).
Burzanović je za 18 poglavlja ovog Indijcima svetog teksta uradila 40 ilustracija, a dvojezičnim izdanjem svog doktorskog rada približila je ovo filozofsko djelo ne samo našim narodima, već i onima sa engleskog govornog područja.
Specijalni gost večeri, profesor i nagrađivani književnik iz Kalkute Činmoj Guha, koji je kao veliki poštovalac djela Tatjane Burzanović specijalno za ovu priliku došao u Crnu Goru, u nadahnutom osvrtu na djelo podgoričke umjetnice rekao je da ono posjeduje visoku svjetsku klasu, te da je ono primjer kako da se grade "mostovi koji spajaju istok i zapad".
"Neuobičajeno je da ja o tome govorim, ali bili su oduševljeni i nisu mogli da shvate kako sam uspjela da prenesem tako njihovu filozofiju, i kako su oni rekli, ja mora da sam neka reinkarnacija. Njihova vjerovanja su takva i oni me smatraju Indijkom. Meni je cijela ta kultura neobjašnjivo bliska i ja sam zaista uživala dok sam je ilustrovala", opisala je Burzanović reakcije indijske javnosti na vizuelno izdanje Gite.
Kako je na promociji istaknuto, Gita je kroz istoriju bila nadahnuće brojnim filozofima i umjetnicima zapadnih civilizacija, a Šopenhauer i Hese samo su neki od njih, koji su pokušali da daju odgovore na pitanja koje Gita postavlja.
Burzanović je rekla da je Gita "vječno aktuelna i besmrtna knjiga".
"Ona govori o duhu, svježini, o svjetlosti i neprolaznom. Govori o moralnim osobinama koje jesu neprolazne, pa zato je i njena vrijednost neprolazna. Ona je osnov svih svjetskih religija, tako da mislim da bi trebalo da se čita kao nešto što bi nas dovelo do opšteg mira i razumijevanja", istakla je Burzanović koja sada radi na ilustraciji velikog indijskog epa "Ramajana".
Bonus video:
