Slika savremenog čovjeka dosljednog sebi i Božijim zapovijestima - Vijesti.me
IZLOŽBA KRISTINEPIRKOVIĆ U BUDVI

Slika savremenog čovjeka dosljednog sebi i Božijim zapovijestima

Za “Vijesti” govori mlada beogradska slikarka Kristina Pirković, jedna od najistaknutijih likovnih umjetnica mlade generacije u Srbiji koja se predstavila budvanskoj publici

Kristina Pirković
Kristina Pirković (Foto: Radomir Petrić)

Nakon što su njeni radovi bili lani izloženi u okviru kolektivne izložbe „Tragom Mediale” u Budvi, te na ovogodišnjem Hercegnovskom zimskom salonu, osobena autorska poetika mlade beogradske slikarke Kristine Pirković domaćoj javnosti prvi put je samostalno predstavljena izložbom “Physica curiosa” u budvanskoj Modernoj galeriji „Jovo Ivanović“, koja je u postavci do 12. juna. Prema brojnim ocjenama tamošnje likovne kritike - jedna od najistaknutijih likovnih umjetnica mlade generacije u Srbiji, predstavlja se sa 20 radova u kombinovanoj tehnici na papiru i platnu srednjih i velikih formata, nastalih u ciklusima „Lament nad Uzvišenim“, „Pad čoveka“ i „O zapovestima i padu”.

U razgovoru za “Vijesti”, Pirković komentariše fenomen koji njena djela često izazivaju u dijelu laičke javnosti - na mnogima se teško može nači razlika da li su to slke ili crteži.

“To je zato što su to pretežno kombinovane tehnike, imam dosta crteža na papiru u uljanim tehnikama i tušu, to sam kasnije prenijela na platno. Imam uljanih slika gdje je čisto ulje, međutim, i tu stavljam neke druge materijale, poput zemlje, želim da napravim neki kompromis, neku vrstu povezanosti sa prirodom”, priča Pirković.

Na nivou egzekutivnog, već na prvi pogled se može reći da Kristina radi vrlo studiozno, papir i platno zasipa pravim vodopadom vrlo energičnih poteza.

“To je neki moj način, moja priroda koja predstavlja moj rukopis. Jeste to možda malo grubo na prvi pogled, ali, prosto ja drugačije ne mogu. Negdje mi kažu, i to na prvu loptu zvuči malo šovinistički, da je taj moj pristup muški. Veliki sam protivnik podjele slikarstva na muško i žensko, ali znam da su takve ocjene iz dobre namjere i da je to pohvalno. Vjerovatno ima i tu neke istine, da to jeste možda malo grublje u odnosu na neke druge slikare, ali, prosto, to je moj način”, kaže mlada umjetnica.

Prvi Kristinini radovi poslije završetka studija odisali su prozračnošću, a s protokom vremena, postaju sve kompleksniji, i tematski, i hromatski i kompoziciono.

“Sasvim je logično da sam krenula od crteža koji je ne studiozan u smislu da radim po modelu, uvijek je to bila neka moja priča, ali, trudila sam se da to bude tehnički dobro, jasno i da napredujem kroz crteže. To su bili radovi u crnom tušu na bijelom papiru. Razvijajući svoju poetiku, shvatila sam da mora da dođe do promjene, osjetila sam to kroz svoj rad, i počela sam da ubacujem akcente crvenom bojom. Kasnije je to prešlo u veću upotrebu boje, veću obojenost, i sada je ta boja dosta prisutna, možda više nego prije dvije godine kada sam počela da je koristim”, dodaje Pirković.

Na opasku da njenim platnima dominiraju neutralne boje i zagasiti tonovi, Kristina odgovara da joj je u paleti najjača boja crvena.

“Dalje od toga nisam išla i mislim da još dugo neću ići, jer za ono što radim u ovom trenutku više boje i ne treba”, ističe Kristina.

Tematski, naročito u posljednjih godinu dana, duboko zalazi u korpus biblijskih tema i to vrlo blizu onome kako je to poljski reditelj Kšištof Kšišlovski čuvenim “Dekalogom”, serijalom od deset filmova, prikazao svoje viđenje deset Božjih zapovijesti.

“Baš kao i on, htjela sam da prikažem čovjeka sa elementima savremenog doba, probleme kojima je okružen, i kako ostaje dosljedan sebi i ovim religioznim postulatima deset Božjih zapovijesti”, kazala je Prković.

Komentar da je možda to i glavni razlog što na licima njenih junaka skoro i da nema osmjeha, dočekala je prvo baš osmjehom, a potom i riječima “ako je i osmjeh, on je uglavnom groteska, sarkazam, čistog osmjeha nema”.

Član Udruženja likovnih umjetnika Srbije od 2018, Kristina Pirković (28) diplomirala je 2014. na Odseku za primenjenu i likovnu umetnost, smjer Zidno slikarstvo, Filološko-umetničkog fakulteta u Kragujevcu, u klasi redovnog profesora Željka Đurovića. Master studije završila je 2015. na istom fakultetu i na istom smjeru pod mentorstvom profesora Željka Đurovića i komentorstvom docenta Jelene Šalinić Terzić. U razgovoru za “Vijesti”, nije skrivala poštovanje prema svom mentoru.

“Željko Đurović je divan profesor, odličan pedagog i uvijek nas je podržavao, uvijek je cijenio rad. Svakako sam mu mnogo zahvalna na svemu što je uradio za mene, i za podučavanje i za njegovu pomoć dalje”, zaključila je Pirković.

Skepsa galerista prema mladim slikarima

U osvrtu na stanje na likovnoj sceni Srbije, gdje nije skrivena skepsa galerista prema mladim slikarima, “pogotovo ženskim”, Kristina ukazuje na veliku podršku poznate istoričarke umjetnosti i TV novinarke Maje Živanović.

“Maja je osoba koja svesrdno podržava umjetnike, i one mlade, i imam sreču što sam među njima. Sarađivale smo u više projekata, pisala mi je likovn ekritike i otvarala dvije izložbe, a njen tekst je i u katalogu budvanske izložbe, pored teksta mr Senke Subotić”, zaključila je Pirković.