Virtuoznost Glamočakovih radova tjera na poštovanje

Izložba “Božanstvena komedija” crnogorskog vajara otvorena je do kraja mjeseca u Zagrebu u okviru “Dana crnogorske kulture u Hrvatskoj”
689 pregleda 1 komentar(a)
Sa izložbe “Božanstvena komedija” u Podgorici, Foto: Filip Roganović
Sa izložbe “Božanstvena komedija” u Podgorici, Foto: Filip Roganović

Umjetnici odani figuraciji, kao što je crnogorski vajar Zlatko Glamočak, koji nas uzbuđuju i potresaju svojim djelom, mogli bi biti akteri nove civilizacijske obnove, istakao je francuski filozof Konstantin Mavtakis u tekstu “Modernizam Glamočaka” koji je pisao za katalog Glamočakove izložbe skulptura, reljefa i crteža pod nazivom “Božanstvena komedija”, koja je otvorena u okviru Dana crnogorske kulture u Hrvatskoj, u muzeju Mimara u Zagrebu i traje do 31. oktobra.

Istoričarka umjetnosti Iva Korbler na otvaranju je istakla da francuska i crnogorska kritika opravdano ističu srodnost crnogorskog umjetnika sa Fransisom Bejkonom i Dadom Đurićem, ali je ona pozicionirala Glamočakove radove, u morfološko-emotivnom kontekstu, i sa hrvatskom savremenom umjetnošću...

Francuski filozof i nekadašnji profesor filozofije na Pariskom univerzitetu, Mavtakis u svom tekstu analizira Glamočakov pristup modernizmu, šarlatanizam savremene umjetnosti, ali i one koji su kritikovali Glamočaka zbog odbijanja da napusti crnogorski kulturološki kod i lokalnu specifičnost. Tako, Mavrakis Glamočaka svrstava među “šampione onih koji svojim radom učestvuju u avanturi ponovnog uspostavljanja civilizacijskih vrijednosti”.

“Umjetnik kao što je Zlatko Glamočak, odbijanjem da se odrekne tradicionalnih vrijednosti i umjetničkih kvaliteta koji proizilaze iz mimezma, modeliranja, sfumata, narativnih elementa, postao je šampion ove revendikacije. U tom pogledu, on svojim radovima svjedoči virtuoznost koja tjera na poštovanje. Nije začuđujuće da je izložen agresivnim napadima čiji je sadržaj težak. Zapravo, njegova greška je što uzvisuje slavu svoje zemlje, Crne Gore, i što se u izvjesnom smislu veže za nacionalni identitet i lokalnu specifičnost. Nasuprot tome, oni koji ga ocrnjuju željeli bi da se ‘tradicionalna’ umjetnost potpuno i jednostavno zauvijek eliminiše u ime liberalnog individualizma i praznine njegovog univerzuma. Tako ništa više ne bi predstavljalo prepreku pretakanju crnogorske kulture u bezukusnu čorbu ‘savremenosti’”, piše filozof.

Glumac Slobodan Marunović recitovao je stihove Danteove ”Božanstvene komedije” i Njegoševe ”Luče mikrokozma”. Izložbu je organizovala Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i muzej Mimara, uz pomoć Ministarstva kulture Crne Gore.

Bonus video: