Mapiranje poznatih i otkrivanje novih arheoloških lokaliteta

Arheološko rekognosciranje počelo je 23. septembra i trajaće do kraja oktobra
178 pregleda 0 komentar(a)
arheološki lokaliteti
arheološki lokaliteti
Ažurirano: 01.10.2014. 19:25h

Arheološko evidentiranje i mapiranje poznatih kao i otkrivanje novih, potencijalnih arheoloških lokaliteta, ovih dana na teritoriji opština Kolašin i Mojkovac sprovodi Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore.

Od 23. septembra, kada su krenula arheološka rekognosciranja, završena je gradska zona i zapadni dio opštine Kolašin (mjesta i sela Drpe, Babljak, Bakovići, Mušovića Rijeka, Radigojno, Blatine, Lipovo, Mataševo, Kos, Ljuban i dr.) gdje je locirano tridesetak lokaliteta različitog karaktera: groblja, crkvišta, tvrđava, tumula i sl.

Nakon obilaska opštine Kolašin, tim stručnjaka i arheologa će preći na teritoriju Mojkovca a naročito će se posvetiti pažnja na oblast oko rudnika Brskova, koja je u srednjem vijeku bila od posebnog značaja.

"Rekognosciranje odnosno evidenttiranje i mapiranje poznatih i otkrivanje novih, potencijalnih arheoloških lokaliteta je prva faza u arheološkim radovima. Cilj istraživanja je da se otkrije što veći broj arheoloških lokaliteta u ovim opštinama, radi utvrđivanja njihovog konačnog broja na teritoriji Crne Gore u okviru projekta Arheološka karta Crne Gore. Pravljenje arheološke karte Crne Gore je započeo bivši Centar za arheološka istraživanja Crne Gore. Skoro cijela teritorija Crne Gore je urađena, te nakon Kolašina i Mojkovca preostaje još opština Bijelo Polje”, navodi se u saopštenju Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore.

Arheološka karta Crne Gore predstavlja osnovu i polaznu tačku za arheološka istraživanja u narednim decenijama pri čemu će, znatno olakšati posao s obzirom da će podaci o svim postoječim i eventualnim arheološkim lokalitetima biti sakupljeni na jednom mjestu.

Stručni tim koji radi arheološka evidentiranja i mapiranja čine arheolozi Dejan Drašković, Ivana Cvetković, Anton Ljuljđuraj, Bogdan Lompar i Iva Mastilović. Rukovodilac istraživanja je Miloš Živanović.

Bonus video: