U radu Tužilaštva postoji hronični izostanak mjerljivih rezultata, upozorili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), navodeći da se ne sprovode nikakve mjere utvrđivanja odgovornosti tužilaca, što ograničava unaprijeđenje efikasnosti i efektivnosti tog državnog organa.
Saradnica na programima u CGO, Tamara Milaš, kazala je da je ta nevladina organizacija kroz dva zahtjeva za slobodan pristup informacijama došla do podataka koji ukazuju na ozbiljne probleme Tužilaštva u uspostavljanju potrebnih kapaciteta za borbu protiv svih vidova kriminaliteta.
Ona je navela pitanja koja je CGO poslala Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Vrhovnom državnom tužilaštvu.
"Pitanja su: Koliki je ukupan broj formiranih predmeta u Vrhovnom državnom tužilaštvu (odnosno Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorci), u periodu od 1. januara do 30. aprila ove godine? Koliki je ukupan broj izviđajnih radnji pokrenut od VDT odnosno ODT Podgorica u istom periodu, kao i kakav je njihov status, odnosno da li su završene ili su u toku? Koliki je ukupan broj optužnih prijedloga od VDT odnosno ODT Podgorica u istom periodu?", kazala je Milaš.
Prema njenim riječima, Vrhovno državno tužilaštvo je odbilo taj zahtjev CGO-a uz obrazloženje da ne posjeduje dokument koji sadrži tražene informacije, te da bi pristup informaciji zahtijevao sačinjavanje nove informacije.
"CGO cijeni da je nepostojanje ovih evidencija u VDT-u krajnje zabrinjavajuće, jer to ograničava analizu učinka Tužilaštva i sljedstveno tome uvođenja bilo kakvih mjera intervencije u pravcu poboljšanja stanja", rekla je Milaš.
Kako je kazala, Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je odgovorilo da je u prva četiri mjeseca ove godine formiralo 1.394 predmeta, pri čemu je u istom periodu napravio 174 optužnih akata odnosno svega 12.48 odsto.
"Kad se analiziraju sami optužni akti dolazimo do podatka da je tu 146 optužnih prijedloga koji tek treba da se potvrde ili odbiju u smislu prihvatljivosti za sud što je 10.46 odsto od ukupnog broja predmeta, a samo je 28 optužnica koje su u proceduri pred crnogorskim sudovima odnosno 2.01 odsto", navela je Milaš.
Iz tog, kako je rekla, mršavog učinka bi se moglo zaključiti da tužioci gube svoju primarnu ulogu onih koji procesuiraju pred sudovima različite oblike kriminaliteta a pretvaraju se u »izviđače«.
"Takođe, činjenica da VDT nema ovakve podatke ukazuje na neujednačenu praksu vođenja evidencija unutar samog Tužilaštva, što je ozbiljan problem u smislu sistematizacije podataka i analize njegovog rada", smatra Milaš.
Ona je poručila da je neophodno uspostaviti sistem odgovornosti u Tužilaštvu, od kojeg mnogo toga zavisi i u procesu pregovora sa EU.
"U Izvještaju o radu Državnog tužilaštva iz prošle godine se navodi da kontrolom izvršenom do dana pripreme izvještaja, nijesu utvrđeni propusti koji bi bili osnov za pokretanje postupka za razrješenje rukovodioca, odnosno državnog tužioca. To pokazuje da nije vođen nijedan disciplinski postupak protiv nekog od tužilaca, niti je utvrđeno da su prekršili Etički kodeks tužilaca ili zakon, iako je u javnosti bilo više slučajeva ozbiljnih sumnji u zakonitost i etičnost rada tužilaca", rekla je Milaš.
Tako postavljen sistem u kojem izostaju rezultati, ali i odgovornost tužilaca, ocijenila je, otvara i pitanje postojanja neprimjerenog uticaja formalnih i neformalnih centara moći na tužilačku organizaciju.
"Izostanak funkcionalnog sistema odgovornosti tužilaca i kadrovskih promjena, direktno utiče na efikasnost rada jednog od ključnih organa u izgradnji vladavine prava u Crnoj Gori. Posljednji Izvještaj o napretku Crne Gore koji je sačinila Evropska komisija opominje da se mora posvećenije raditi na uspostavljanju disciplinske odgovornosti", rekla je Milaš.
Ona je zaključila da su Tužilaštvu potrebni sistemski rezovi koji će doprinijeti uspostavljanju potrebne odgovornosti u tužilačkoj organizaciji, od disciplinske do krivično pravne, a posljedično i unaprijeđenju učinaka tog organa.
Bonus video:
