Na bijelom hljebu i po odlukama "na crno"

Zbog sujete, revanšizma, nepristajanja na bespogovorno izvršavanje ponekad besmislenih zahtjeva šefova, “skretanja sa političke linije”, ponekad i zbog rada strogo po pravilima službe, policajac može da bude sklonjen sa posla, ali da i dalje prima platu
319 pregleda 12 komentar(a)
Slavko Stojanović, Foto: Savo Prelević, Savo Prelević
Slavko Stojanović, Foto: Savo Prelević, Savo Prelević
Ažurirano: 13.02.2018. 14:22h

U Upravi policije neraspoređeno je 179 službenika, pokazuju njeni zvanični podaci.

Prema podacima Instituta alternativa, međutim, ima ih blizu 300.

Zbog sujete, revanšizma, nepristajanja na bespogovorno izvršavanje ponekad besmislenih zahtjeva šefova, “skretanja sa političke linije”, ponekad čak i rada strogo po pravilima službe, policajac može da završi na “bijelom hljebu”.

Među neraspoređenima ima onih koji su u policiju zalutali, ali ima dosta i onih koji iz nekog razloga i nekome nijesu po volji, ma koliko da je njihov rad koristan za policiju.

Ima i onih koji nijesu načisto jesu li policajci ili kriminalci, pa ih čas postavljaju na visoke pozicije, čas ih šalju kući da “odmore”. Takvi se vraćaju na posao kada za rukovodioca dođe neki njemu sličan.

Sve ovo “Vijestima” su ispričali sagovornici iz policije koji su trenutno u ovakvim situacijama, ili su to ranije bili.

I sposobni i korisni, i beskorisni i nesposobni i pošteni i kriminalci bez razlike, uredno primaju platu čekajući novi raspored.

Najveći broj neraspoređenih su policajci kojima je prosječna mjesečna plata 462 eura. Dvanaest neraspoređenih policijskih rukovodilaca prima mjesečno po 710 eura. Po gruboj računici, poreske obveznike sve to košta od oko 130.000 do oko 200.000 eura mjesečno, zavisno od toga vjerujete li podacima policije ili Instituta alternativa.

“Od 179 neraspoređenih službenika, nije dostavljen predlog od strane rukovodilaca Uprave policije za 129 policijskih službenika jer se pronalaze najbolja rješenja za njihov raspored, cijeneći pri tom njihovo iskustvo, kao i ocjenu koje je to radno mjesto koje odgovara njihovoj sručnoj spremi i uslovima, odnosno čeka se i rješenje koje će precizirati novi Zakon o unutrašnjim poslovima, a to je odvajanje radnog mjesta od zvanja”, odgovoreno je “Vijestima” iz Ministartva unutrašnjih poslova (MUP).

Ostali ne dolaze na posao zbog bolovanja ili suspenzije.

Iz MUP -a su objasnili da, službenici koji do sada nijesu predloženi od nadležnih starješina, svoja prava i obaveze koriste iz zadnjih rasporednih rješenja koja su na snazi dok ne dobiju rješenje u skladu sa uslovima iz važećeg pravilnika.

“Još 2013. godine je počelo objavljivanje zvaničnih podataka o ogromnom broju neraspoređenih službenika u MUP-u i Upravi policije, koje je Državna revizorska institucija (DRI) potvrdila 2015. godine, ali do danas nije urađeno ništa da se taj problem riješi. Prema podacima Instituta alternativa u policiji je sada skoro 300 neraspoređenih”, kazala je “Vijestima” Dina Bajramspahić, istraživačica javnih politika u Institutu alternativa.

Ona je kazala da Zakon o državnim službenicima i namještenicima podrazumijeva da svako ko ima zasnovan radni odnos u određenom državnom organu, mora da ima i rješenje o rasporedu na konkretno radno mjesto u tom organu. Nije predviđen rok za određivanje radnog mjesta, kazala je, ni procedura ukoliko se radno mjesto službeniku ne odredi.

“To je jedna od onih situacija koje pravno nijesu posebno regulisane u komparativnoj praksi, jer nikome drugome nije ni palo na pamet da bi takav problem mogao da postoji”, kazala je Bajramspahić.

Ona je rekla da se u policiji naročito raširila ta praksa i da je ona posljedica nekoliko najčešćih razloga koji su socijalne prirode.

“Jedan broj službenika je primljen u radni odnos, iako nije ispunjavao propisane uslove, pa se ne može povezati sa pozicijama iz Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji. Druga grupa su službenici koji su napravili značajan propust u radu, ili su diskreditovani na drugi način, ali nijesu procesuirani kroz disciplinski i krivični postupak i nije im izrečen prestanak radnog odnosa. To neformalno znači da su “udaljeni” iz službe, ali nastavljaju da primaju zaradu kako ne bi bili ostavljeni bez prihoda. Manji broj su oni službenici koji su bili “neposlušni” pa starješina demonstrira strogoću time što neće da im da raspored. I na kraju, postoji problem sa bivšim rukovodiocima, koji imaju visoko policijsko zvanje, a nema toliko visokih pozicija koliko je proizvedeno visokih zvanja. Kolokvijalno, to znači da oni imaju visok policijski “čin” zbog kojeg ih ne degradiraju na niža radna mjesta”, tvrdi Bajramspahić.

Direktor Uprave policije Slavko Stojanović odbio je da govori na ovu temu. On je, posredstvom portparola, poslao kratak komentar: “Raspored policijskih sužbenika i dalje kadrovske promjene će se u narednom periodu vršiti shodno potrebama službe i po sticaju uslova za raspored na odgovarajuća radna mjesta shodno Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji”.

Policajka ekspresno premještena jer nije znala ko je Enis Baković

Često policajci budu premještani sa jednog na drugo radno mjesto bez valjanog razloga i obrazloženja. Ima i bizarnih slučajeva, poput jednoga iz prošlog septembra. Tada je, prema nezvaničnim saznanjima “VijestI”, službenica Uprave policije koja je radila na obezbjeđenju zgrade Tužilaštva u Ulici slobode, premještena na drugo radno mjesto jer je tražila od osobe, koja je došla i saopštila da ide kod glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, da se predstavi.

Čovjek, nonšalantno obučen u zelenu “bodi” majicu, nije prethodno pokazao ličnu kartu kako pravila za ulazak u svaku državnu instituciju nalažu. Ispostavilo se da službenica policije nije znala da je pred njom šef Sektora kriminalističke policije Enis Baković, postavljan devet mjeseci ranije.

Sagovornici “Vijesti” kažu da je Bakovića jako uvrijedilo što nije prepoznat i odmah je tražio od šefa Sektora za obezbjeđenje ličnosti i objekata Dragana Blagojevića da policajku kazni premještajem, što je Blagojević istog dana i učinio.

“Vijesti” su bezuspješno tražile od Bakovića i Blagojevića da objasne prema kom propisu službenik policije mora da zna kako svaki rukovodilac u policiji izgleda. Nijesu objasnili ni prema kom propisu se službenik kažnjava ako traži od bilo kog rukovodioca u policiji da se predstavi.

Baković nije odgovorio ni zašto se nije, prema pravilima koja važe za sve, predstavio na prijavnici Tužilaštva i dao lični dokument na uvid da bi bilo službeno zabilježeno vrijeme i datum njegove posjete tom državnom organu. Blagojević nije odgovorio čime je obrazložio rješenje o premještaju službenice sa jednog na drugo radno mjesto i da li joj je, a prema saznanjima “Vijesti” jeste, samo usmeno saopšteno da je premještena.

Ni Baković, ni Blagojević nijesu odgovorili ko je donio odluku da se službenica premjesti i ko je od njih dvojice stavio potpis na rješenje o premještaju.

Neraspoređeni nijesu samo teret građanima, nego i kolegama koji rade, a plaćeni su jednako

Po pravilu, neraspoređeni službenici ne rade. Samo neki od njih dolaze na posao u nadi da će njihov status da se riješi.

“Mislim da je posebno važno da se naglasi da neraspoređeni nijesu samo na teret građana, koji kroz porez isplaćuju njihove plate, nego su i na teret svih policijskih službenika koji stvarno rade, a plaćeni su isto kao 'neraspoređeni' i još obavljaju njihov posao. Paradoksalno, crnogorska policija je višestruko prekobrojna u odnosu na broj stanovnika, ali joj istovremeno nedostaju adekvatni stručni kadrovi upravo zbog ovog prenaglašenog 'socijalnog momenta' u upravljanju ovom službom”, kazala je Dina Bajramspahić.

Ona tvrdi da policija neće postići očekivani kvalitet rada sve dok prioritet ne bude zapošljavanje onih koji imaju posebna znanja i vještine potrebne za obavljanje policijskih poslova.

“Prema našem istraživanju, 51 odsto građana smatra da je nemoguće zaposliti se u policiji bez veze preko rođaka i prijatelja, dok 44 odsto smatra da su neophodne političke veze”, kazala je Bajramspahić.

Bonus video: