Na Vrelima ribničkim prva plantaža stevije: Biljka slađa od šećera, a zdrava

List ove biljke je 40 puta slađi od šećera, ali je njen glihemijski indeks jednak nuli što znači da ne podiže nivo šećera u krvi
658 pregleda 0 komentar(a)
sok od stevije, Foto: Boris Pejović
sok od stevije, Foto: Boris Pejović
Ažurirano: 27.02.2017. 20:19h

Podgoričanin Nenad Perić već dvije godine na svom imanju na Vrelima ribničkim ispod Kakaricke gore uzgaja biljku steviju, prirodni zaslađivač porijeklom iz Južne Amerike.

List ove biljke je 40 puta slađi od šećera, ali je njen glihemijski indeks jednak nuli što znači da ne podiže nivo šećera u krvi.

Perić je prvi uzgajivač stevije u Crnoj Gori, a na svom imanju pored vrela Ribnice ima 1.500 sadnica, čije je sjeme prije dvije godine dobio iz inostranstva.

Ideja da uzgaja steviju došla je iz njegove želje za zdravim životom. Perić se 30 godina bavio streljaštvom, bio je osam puta prvak SFRJ, SRJ i SiCG. Iz druženja sa sportistima iz raznih krajeva svijeta saznao je za zdravu alternativnu hranu i ljekovito bilje, a jedno od njih je i stevija.

Zbog toga je i pokrenuo sajt mojabasta.me gdje se mogu naći sok od stevije, sok od mješavine divljeg nara i stevije kao jedinog zaslađivača, kao i njegov proizvod zeleni sok od spelte koja je puna enzima i vitamina koji pospješuju detoksikaciju i regeneraciju ćelija. Preko sajta se mogu kupiti i proizvodi drugih proizvođača organske hrane - voća, povrća, meda,...

“Čovjekov organizam može preživjeti na svakakvoj hrani, ali živjeti zdravo može samo na prirodnoj hrani. Šećer je bitan za metaboličke procese u ljudskom organizmu, a stevija je jedina biljka na planeti koja ima toliku koncentraciju šećera bez ijedne kalorije, glikemski indeks stevije je nula. Za komparaciju, do pojave stevije kao najbezbjedniji šećer koristio se sirup od agave sa glikemskim indeksom 17”, kazao je Perić.

Stevija se u Južnoj Americi više od hiljadu i po godina koristi kao prirodan i zdrav zaslađivač, ali i za liječenje rana, šećerne bolesti, povišenog krvnog pritiska i stomačnih problema, kao i za smanjenje tjelesne težine. Ona ne podiže nivo glukoze u krvi, zbog čega je koriste i oboljeli od dijabetesa tipa 2.

“Stevija ima tri faze sadnje. Klija u zaštićenom prostoru a zatim se presađuje u plastenik, pa tek onda na njivu. Osjetljiva je na promjene temperature u prve dvije faze. Raste kao žbun, a stabljike se kidaju nekoliko centimetara iznad tla. Suši se samo list, koji se kasnije melje. Prah se potapa u vodu i dobija se sok, a može se i kao prah koristiti kao zaslađivač i dodatak ishrani”, kazao je Perić.

Kada se napravi sok od stevije rok upotrebe mu je do 15 dana zbog čega ga proizvodi samo po narudžbini. Perić kaže da se u prodavnicama može kupiti bijeli prah os stevije, koji sadrži 5 do 10 odsto stevijinog glikozida, a ostalo je soda bikarbona i emulgatori.

Od EU priznata 2011. godine

Od zvaničnih zdravstvenih institucija priznata je u Sjedinjenim Američkim Državama 2008, a u Evropskoj uniji od 2011. godine. U Crnoj Gori je nema u registrima bilja ili ljekovitog bilja, pa ne postoji ni podrška za njen uzgoj.

Perić kaže da se osim Južne Amerike kao komercijalna biljka odavno uzgaja u Japanu gdje čini 40 odsto tržišta zaslađivača, a 2011. su podignute velike plantaže od 50 hiljada hektara u Australiji.

U zemljama regiona plantaže stevije postoje u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.

Bonus video: