Ne ostavlja tragove ni metu u životu

Te tri eksplozije potvrdile su da su kriminalni klanovi nastavili da u međusobnim obračunima koriste eksploziv, pa su na neki način bombe postale i zaštitni znak crnogorske mafije, koja se po tome prepoznaje u regionu, ali i Evropi
640 pregleda 13 komentar(a)
Eksploziv, Foto: Filip Roganović
Eksploziv, Foto: Filip Roganović
Ažurirano: 12.02.2017. 07:43h

Šefovi crnogorskih kriminalnih organizacija vojnike u napad najčešće šalju naoružane eksplozivom, jer nakon obavljenog posla ostaje malo ili gotovo nimalo materijalnih tragova za vještačenje i dokazivanje.

To je u razgovoru za “Vijesti” kazao vještak za eksplozije Radovan Popović.

Kraj prošle, ali i početak nove godine u Podgorici pamtiće se i po tri razorne eksplozije u kojima su ubijene dvije osobe, dok se dvoje - Marko Martinović i Jelena Korać u teškom stanju i dalje nalaze na liječenju.

Te tri eksplozije potvrdile su da su kriminalni klanovi nastavili da u međusobnim obračunima koriste eksploziv, pa su na neki način bombe postale i zaštitni znak crnogorske mafije, koja se po tome prepoznaje u regionu, ali i Evropi.

Kriminalci se ne libe da u međusobnim obračunima bombe, najčešće daljinskim putem, aktiviraju ispred vrtića, škola, kafića - usred dana na prometnim ulicama i kvartovima.

Vještak za eksplozije Radovan Popović pojasnio je za „Vijesti“ da su kriminalci razvojem tehnologije i tehničkim dostignućima usavršili i način izvršenja krivičnih djela.

“Kod korišćenja vatrenog oružja nakon izvršenja djela ostaje dosta materijalnih tragova koji se u današnjem vremenu u forenzičkim centrima mogu vještačiti i dovesti u vezu izvršioca sa krivičnim djelom. Kada se krivična djela vrše upotrebom eksploziva i eksplozivnim sredstvima, ostaje znatno manje materijalnih tragova upotrebljivih za vještačenje”, rekao je on.

Kriminalni klanovi u ratu najčešće koriste vojni eksploziv - trinitrotoluen (TNT), ali i plastični pentrit i razne smješe, jer ovi eksplozivi imaju veliku brzinu detonacije, ogromno razorno dejstvo, pa se zbog toga ostavlja mala mogućnost da meta preživi napad.

"U nekim slučajevima koriste se i privredni eksplozivi - mada u manjem obimu jer se radi o eksplozivima manje razorne moći, tako da je potrebna mnogo veća količina da bi se postigao isti ili približno isti efekat. Eksploziv nabavljaju najvećim dijelom od civila, koji su tokom rata na teritoriji bivše Jugoslavije pokrali i velike količine iz vojnih magacina. Inače, ovi eksplozivi se više ne prozvode kod nas”, kazao je vještak, koji je gotovo svakodnevno na nekom policijskom uviđaju.

Članovi klanova od Ulcinja do Pljevalja umješni su i u pravljenju eksplozivnih naprava, pa osim TNT-a nabavljaju i detonatorsku kapislu, sporogoreći štapin ili bateriju za daljinsko aktiviranje eksploziva.

“Kod improvizovanih eksplozivnih naprava, koje se aktiviraju putem sporogorećeg štapina, vrijeme aktiviranja se reguliše putem dužine štapina, koji je postavljen u detonatorsku kapislu. Što je štapin duži, to je vrijeme od momenta pripale do aktiviranja kapisle duže. Takve eksplozivne naprave se postavljaju na mjestima gdje je predviđen napad, neposredno prije aktiviranja. Električne detonatorske kapisle, što i sam naziv kaže, aktiviraju se putem baterije. Njihovo aktiviranje je moguće izvršiti na više načina. Koriste se upaljači, koji služe da u određenom trenutku zatvore strujno kolo i izazovu aktiviranje detonatorske kapisle. Upaljače dijelimo na trenutne i tempirne (satne), dok prema načinu aktiviranja imamo više vrsta kao što su nagazni, potezni, akustični, temperaturni, telekomandni“, pojasnio je Popović.

U Crnoj Gori mafija najčešće koristi improvizovane upaljače, koji su urađeni od sistema za daljinske komande, kao što su oni za otvaranje i zatvaranje vrata automobila, dječjih igračaka, ali i mobilne telefone...

Bilo je slučajeva da su u napadima korišćeni i nagazni upaljači, ali i satni mehanizmi.

"Kada su u pitanju eksplozivne naprave, koje se aktiviraju putem električnih kapisli i upaljača, vrijeme aktiviranja zavisi od vrste upaljača, pa izvršilac po svom nahođenju i terminu za koji misli da je najpogodniji daljinski aktivira eksplozivnu napravu. Kod satnog mehanizma vrijeme aktiviranja se podešava i aktivira neposredno prije postavljanja naprave. Nagazni prekidači za aktiviranje eksplozivnih naprava postavljaju se pod točkove vozila, tako da kad se pokrene dolazi do eksplozije“, objasnio je stručnjak za eksplozije.

Tokom prošle godine dogodile su se desetine bombaških napada u Crnoj Gori, ali Uprava policije krije podatke koliko je evidentirano takvih krivičnih djela, kao i u koliko slučajeva su pronašli počinioce. "Vijesti“ su još prije Nove godine od Uprave policije tražile takve podatke, ali iz te službe još nijesu stigli odgovori.

Ubijaju izdaleka, ali policija može da spriječi neke napade

Vještak za eksplozije Radovan Popović kazao je da su eksplozije teško dokaziva djela, jer u napadima se najčešće koriste naprave koje se aktiviraju daljinskim putem, pa se tako izvršilac nikada i ne nalazi u blizini napada.

“Svakako da policija preventivnim djelovanjem, ali i operativnim radnjama može uticati na djelovanja pojedinaca i grupa, kada su u pitanju ova krivična djela”, smatra vještak Popović.

Bonus video: