Eva Gabrielson 30 godina je živjela s Larsonom, koji je umro od infarkta 2004, godinu dana prije nego što je objavljena prva knjiga iz trilogije “Milenijum”. Lašon je, tvrdi, u laptopu imao oko 200 stranica knjige koju bi ona mogla dovršiti, kada bi njegova porodica na to pristala.
Gabrielson je vodila spor s Lašonovim ocem i bratom zbog prava na piščevo djelo i prihode, s obzirom na to da Lašon, s kojim je ona živjela nevjenčano, nije ostavio oporuku.
U autobiografskoj knjizi koju je napisala zajedno s francuskom novinarkom Mari-Fransoae Kolombani, Gabrielson tvrdi da je predložila piščevoj porodici da ona uredi Lašonova djela te da joj dopuste da dovrši četvrtu knjigu. Njegova porodica je to odbila.
“Neću reći o čemu govori četvrta knjiga”, napisala je u knjizi “Milenijum, Stig i ja” koja je upravo objavljena u Švedskoj, Norveškoj i Francuskoj. Lašonove knjige postale su senzacija kada je sredinom 2005. objavljena prva pod naslovom “Muškarci koji mrze žene”.
Nakon nje slijede “Djevojka koja se igrala vatrom” i “Kule u zraku”. Gabrielson ipak otkriva da se Larsonova cyber-heroina Lisbet Salander “postupno oslobađa svojih demona i neprijatelja”.
Život koji su ona i Lašon proživjeli, kao i njihovo zajedničko iskustvo, integralni su dio knjiga, zahvaljujući čemu je i mogao da stvori 2000 stranica za samo dvije godine. “Uključeno je njegovo djetinstvo, baš kao i moje. Naše bitke, naša predanost, putovanja, strasti i brige”, dodaje Gabrielson.
Eva Gabrielson otkriva i koje su stvarne osobe i likovi iz književnosti nadahnuli likove trilogije. Pipi Duga Čarapa je, kaže, vjerojatno glavno nadahnuće za lik Salander, ali Lisbet nosi i neke Lašonove osobine kao i njegovo zanimanje za šah.
Njega su, uopšteno, zanimale snažne žene pa je kad god bi otputovao u London pogledao statuu Boadiceje, kraljice britanskog plemena Icena koja se pobunila protiv Rimljana. “Bila je jedna od Stigovih omiljenih junakinja”, dodala je.
Bonus video:
