Ovdje vlada selektivni zaborav, niko ne želi da se suoči sa prošlošću

"Smatrali smo da je neophodno da na prostoru na kojem živimo postoji emisija koja otvara teme koje drugi izbjegavaju ili im se posvećuju na način koji je odgovarajući samo jednoj strani priče, bez ikakvog kritičkog odmaka"
0 komentar(a)
Aleksandar Trifunović, Foto: 6yka.com
Aleksandar Trifunović, Foto: 6yka.com
Ažurirano: 14.07.2016. 16:58h

Od sjutra veče u 21 sat na TV "Vijesti" počeće sa emitovanjem emisija "Buka", koja će se prikazivati svakog petka u istom terminu, a reprizirati nedjeljom u 22.30.

Voditelj Aleksandar Trifunović će ugostiti slavne ličnosti poput Sergeja Trifunovića, Olivera Frljića, Brankice Stanković, Ide Prester i drugih sa kojima će razgovarati o problemima društva na ex YU prostoru.

Poznati novinar iz BiH i pokretač projekta "Buka", u koji pored TV emisije spadaju štampani časopis i web portal, Trifunović je tim povodom razgovarao sa "Vijestima".

Šta mogu gledaoci da očekuju od emisije, kakav je koncept?

Smatrali smo da je neophodno da na prostoru na kojem živimo postoji emisija koja otvara teme koje drugi izbjegavaju ili im se posvećuju na način koji je odgovarajući samo jednoj strani priče, bez ikakvog kritičkog odmaka. Mi pokušavamo da stvari posmatramo na drugačiji način, da zaista imamo sve strane u priči. Bili smo i pioniri nekih tema, a ovim ciklusom smo pokušali da napravimo neki rezime onoga što smo do sada radili, u smislu da pošaljemo jasnu poruku da se kao društvo vraćamo unazad, u 90-te, čak i dalje, i to je alarmantno. Tako da smo mi naumili da skrenemo javnosti pažnju sa sagovornicima iz oblasti života, kulture, politike, aktivizma, na način na koji oni posmatraju svijet u kojem živimo na Balkanu. To su ljudi koji su manje-više proganjani od većine, osuđivani, a mislim u stvari da nam upravo oni šalju poruke kako i gdje griješimo.

Najavljeni gosti su uglavnom ličnosti iz kulture?

A ne, ne. Mi sa Sergejem Trifunovićem nismo razgovarali kao sa glumcem, već o društvenom aktivizmu. Sa Šerbedžijom smo takođe vrlo malo pričali o glumi, već o tome kako je u jednom momentu bio izdajnik i u Srbiji i u Hrvatskoj. Ti ljudi jesu vidljivi prije svega zbog nekog kulturnog rada, međutim oni ne zaslužuju da se pominju samo kao neko ko se bavi kulturnim radom. To su hrabri ljudi na strani poraženih. Mislim da u ovim društvenim okolnostima na Balkanu, s obzirom na to ko čini većinu u politici, je zaista časno biti na strani poraženih.

Koji vam je bio najveći izazov u tim razgovorima?

Neka vrsta srećne okolnosti, bilo je da sam skoro sve goste poznavao lično i većina tih intervjua je rađena bez persiranja. Svim gostima sam prepustio da odaberu kako žele da razgovaramo, da li da im persiram. Tako da mi zaista nije bio veliki izazov razgovarati sa njima. Bilo je situacija tipa da Mirko Ilić, jedan od najpoznatijih svjetskih dizajnera koji živi u Njujorku, se zadesi u periodu snimanja emisije blizu. Nevjerovatno je kako su se stvari poklopile, da ugostim ljude čije stvaralaštvo nije bazirano samo na ovim prostorima, nego šire. Tako da mi je zapravo izazov bio da sve ove sjajne ljude okupim u tako kratkom periodu kao što je jedan ciklus emisija i drago mi je što sam uspio.

Koje su to teme kojima treba dati više pažnje?

Balkanom vlada jedna "simpatična" vrsta psihičko-političkog stanja, a to je selektivni zaborav. Mi bi da zaboravimo stvari gdje smo ispali loši, a da stalno ponavljamo ono gdje smo po nama ispali dobri. Lako je doći do tih tema. Recimo, suočavanje sa prošlošću je nešto o čemu niko na Balkanu ne želi da se priča. Tu je možda i značajnija tema korupcije, jer kako objasniti da ovdje za 20 godina nikad više nismo imali u političkom žargonu raznih zaštita i odbrana, a od onih koji su nas branili najčešće nismo imali ništa, dok su oni uspjeli da uđu u grupu najbogatijih evropskih političara. Kada krenete da razgovarate o tome, shvatite da niko od tih političara ili minoran broj njih su završili u zatvoru. Tu je i problem odlaska mladih, guranja kulture koja odgovara vlasti, dok je alternativna kultura na marginama...

Sve ono o čemu je magazin "Buka" pisao prije 16 godina, nažalost jednako je aktuelno i danas

"Buka" je nastala kao štampani magazin koji je izlazio dvomjesečno, ali je to poslije nekog vremena postalo prilično skupo, pa smo odlučili da sredstva uložimo u web produkciju i pioniri smo na tom polju u Bosni i Hercegovini.

Emitovali smo emisiju na Internetu kad je to ovdje bilo nezamislivo. Web sajt nam je među najčitanijim u Bosni i Hercegovini, a dobro se kotira i u ostatku regiona. Tako da realno mogu biti zadovoljan.

Ono sa čim ne mogu biti zadovoljan je da sad kad bi objavili sve teme od prije 16 godina, iz prvog broja "Buke", niko od naše publike ne bi primjetio nikakvu razliku. Naprotiv, sve ono što je bilo tada je jednako loše, ako ne i gore danas.

Bonus video: