Pionir crnogorske umjetnosti: Želja da se nadmeće sa aparatom - Vijesti.me
ILIJA ŠOBAJIĆ

Pionir crnogorske umjetnosti: Želja da se nadmeće sa aparatom

Ostavio je neizbrisivi trag u kulturnom i duhovnom napretku tri grada - Nikšića, Cetinja i Beograda

Doktori su mu rano uspostavili dijagnozu - daltonizam, a Jovan Jovanović Zmaj je postavio onu drugu po kojoj je Ilija Šobajić, rodonačelnik crnogorske grafike, postao poznat - veliki crtački talenat.

Nikšićani su u okviru Programa razvoja kulture, a u organizaciji Državnog arhiva Crne Gore i Centra za kulturu imali priliku da kroz dokumenta i crteže bliže upoznaju Šobajića, čovjeka koji je imao želju da se takmiči sa fotografskim aparatom.

Oko 50 crteža iz fundusa Centra za kulturu i 22 panoa na kojima je prikazano 89 dokumenata iz nikšićkog Arhiva ispričali su priču o životu i stvaralaštvu čovjeka koji je mnogo putovao, „ali nikada nije napustio rodnu Crnu Goru“.

“Uvijeko joj se vraćao - bilo kroz grafiku ili ilustracije. Kao daltonista prirodno se opredijelio za grafiku. Njegov cjelokupan opus bazira se isključivo na crtežu. Šobajić je školovan i odnjegovan u duhu akademskog realizma“, kazala je autorka izložbe Dejana Nikolić.

Prema njenim riječima opus jednog od najobrazovanijih crnogorskih akademskih slikara, crtača, grafičara, primijenjenih umjetnika i pedagoga, može se proučavati po tematskim ciklusima - akt, motivi iz narodnog života, pejzaži i portreti i motivi iz „Gorskog vijenca“.

Šobajić, koji je studirao u Beču, Parizu i Minhenu i govorio francuski i njemački, a služio se engleskim i italijanskim, crteže je detaljno islikavao sjenčenjem, sa efektima bijele krede, po čemu se svrstava u fotografski akademizam.

Radio je kao profesor Umjetničke škole u Beogradu u kojoj je penzionisan, a, kako reče, Nikolić, ostavio je neizbrisivi trag u kulturnom i duhovnom napretku Nikšića, Cetinja i Beograda.

“Predstavljena su lična dokumenta, prepiska sa raznim ličnostima, fotografije i skice radova. Iz njegovih pisama otkrivamo povezanost sa mnogim ponatim ličnostima toga vremena. Nikšić ima tu privilegiju, koju nemaju drugi gradovi, da posjeduje lični fond Šobajića i dio njegovog likovnog stvaralaštva”, kazala je Nikolić.

Prema riječima Peka Nikčevića, direktora nikšićkog Centra za kulturu, dio predstavljnih crteža je po prvi put prikazan Nikšićanima, a nada se i ljubiteljima umjetnosti u ostalim gradovima Crne Gore.

Direktor Državnog arhiva Crne Gore Stevan Radunović kazao je da kombinacija umjetničkih djela i arhivskih dokumenata predstavlja dodatni kvalitet izložbe koju je i otvorio. Prema njegovim riječima izložba „Dokumenti i djela Ilije Šobajića“ predstavlja uvod u nedjelju arhiva, tradicionalnu manifestaciju koja počinje naredne sedmice.

I on i Nikčević su istaklu dugu i plodonosnu saradnju te dvije institucije, a Radunović je kazao da Državni arhiv planira još projekata koje će realizovati u sklopu Programa podrške razvoju kulture u Nikšiću.

Ostavio je neizbrisivi trag u kulturnom i duhovnom napretku tri grada - Nikšića, Cetinja i Beograda

Šobajić je radio kao ilustrator poštanskih marki, publikacija i knjiga, a bio je i kreator nacrta za novac, plakete, medalje i ordene. Najveći dio njegovog crtačkog umijeća je prikazan na izložbi u Beogradu 1926. godine kada je prezentovano oko 300 radova.

“Bio je kreator nacrta prvog crnogorskog novca perpera u apoenima od 1 i 5, koji su izrađeni u srebru 1909. Po njegovom nacrtu rađene su i emisije srebrnog i zlatnog novca iz 1910. i zlatni jubilarni novac iz iste godine”, kazala je Nikolić. Napravio je nacrt za jubilarnu medalju i ilustrovao ciklus jubilarnih poštanskih maraka 1910. godine, kao i ostale emisije od 1907. do 1913.


Najčitanije iz sekcije Zabava