Ne bih tumačila poeziju koju stvaram. Pjesme bi trebalo da odjeknu u čitaocu kao sasvim lični doživljaj ili preživljeni događaj. Kao vlastiti pucanj.Drugačije ne bi valjalo i sve drugačije ne bi bila umjetnost”, kazala je pjesnikinja Ksenija Matović, čija je zbirka poezije “Obol” predstavljena u bašti Gradskog muzeja “Mirko Komnenović” u Herceg Novom.
“Moje pjesme su moj obol. Zalog moje duše”, kaže pjesnikinja. (Obol je novčić koji se mrtvima stavljao u usta, kako bi platili Haronu da ih preveze na drugu obalu rijeke Aheron).
Riječ je o autorkinoj trećoj knjizi, koju je u dvojezičkom izdanju, na grčkom i našem jeziku objavilo IP Orfeus iz Novog Sada.
“U ovoj zbirci, je možda najizraženije moje duboko vjerovanje u metampsihosis (seljenje duša), o kojoj govore još orfici, a potom i Platon. Ne želim da kažem kako mi se ponekada čini da se sjećam onog života kojeg sam živjela ranije. Niti mi se čini, niti nagađam. Naprosto znam, da tako jeste. I ta sjećanja su uvijek živa...ponekada samo kao odjek...katkada san u snu, počesto dvostruka stvarnost u kojoj istovremeno obitavam…i šuma borova, i vjetar u šišarkama, smola i lovor... žamor pitalaca, riječi one koja vidi dlanovima, bijeli stubovi proročišta i jedno koplje, kao privid konačnosti. Upravo ta sjećanja, ti odjeci i ta dvostruka protežnost, probijaju opnu vremena sadašnjeg, ukoliko vrijeme, onako kako ga najčešće zamišljamo - linerano, uopšte i postoji”.
“Naslov zbirke poezije određuje Ksenijin zalog i ulog u ono što se zove svijet pjesništva. Taj zalog je sastavljen od energije, talenta i volje. Ksenija piše iz gušta, piše iz svog opredjeljenja i potrebe da nam saopšti svoju istinu. Dovoljno da stane u njenu zbirku poezije koja obilježava njen rad. Ovo nije njena prva zbirka poezije što dokazuje da je Ksenija uporna i drska da ostane na putu pjesništva u vremenu koje ne trpi pjesništvo”, ustvrdio je Koprivica.
“Uz nemilosrdno brušenje pjeva , te razložno dobrodošlu škrtost riječima, kao poetesa osebujnog stila. Ksenija je i ovim svojim Obolom, od tih sitnih i legendarnih i sićušnih kovanica, sačinila briljantnu pjesnički kadenu”, ocijenio je publicista i slikar Minja Bojanić.
Predstavljanju knjige, prisustvovao je Sotirios Athanassiou, ambasador Grčke u Crnoj Gori.
Na raskrižju svjetova
Govoreći o njenom grčkom porijeklu, Matović ističe da “živi raskrižje svjetova”.“Još živim onu jabuku od kamena, koju mi je, roneći na Pavlopetriju, u ruku stavio Posejdon”. Najzad, riječ je i o krvi. Porijeklu. Potrebi da se zapjeva na jeziku vlastitih predaka. Na jeziku sopstvene duše. Pripadaju mi mora, pa i ovo parče modrine, što zapljuskuje maslinasto sive obale zemlje na koju se prije četiri vijeka oslonio brod mojih predaka iz Grčke”.
Prevod sa našeg na grčki jezik uradili su profesori na Filološkog fakulteta u Beogradu, Evangelija Zaharopulu i Dragan Saramandić.
Bonus video:
