Pomažu li nagodbe ulične ratove? - Vijesti.me
NEĆE SMANJITI KOLIĆINU ILEGALNOG ORUŽJA

Pomažu li nagodbe ulične ratove?

Gotovo trećina nagodbi koje je u prvoj polovini ove godine sklopilo podgoričko tužilaštvo odnosi se na krivično djelo - nedozvoljeno držanje oružja

Dragan Koprivica
Dragan Koprivica (Foto: Igor Šljivančanin)

Gotovo trećina nagodbi koje je u prvoj polovini ove godine sklopilo Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odnosi se na krivično djelo - nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

To se može zaključiti iz njihovog odgovora “Vijestima” na pitanja koliko su sporazuma sklopili u prvoj polovini 2018. i na koja krivična djela se odnose te nagodbe.

Iz tog tužilaštva “Vijestima” je rečeno da su se od 1. januara do 1. jula nagodili sa 44 osobe, od čega je 13 sporazuma sklopljeno zbog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Upućeni tvrde da se postavlja pitanje da li je to dobra praksa, s obzirom da sklapanje sporazuma znači i blažu sankciju, a svjedoci smo i brojnih vatrenih obračuna.

U cilju smanjenja količine ilegalnog oružja u Crnoj Gori, od donošenja Zakona o oružju u martu 2015. godine, traje kampanja „Poštuj život, vrati oružje“, u kojoj učestvuje i Centar za demokratsku tranziciju (CDT).

Direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica, komentarišući sklopljene nagodbe u podgoričkom tužilaštvu, ocijenio je da ponašanje tužilaštva, ali i drugih pravosudnih institucija za sada ne doprinosi smanjenju ilegalnog oružja: “Iako je sporazum zakonit institut, iako dovodi do efikasnijih procesa, on često znači i mnogo manje kazni koji ne djeluju odvraćajuće ni na počinioce, ni na potencijalne počinioce ovog krivičnog djela”.

Rekao je da je CDT više puta naglašavao da država mora “konsolidovati” kaznenu politiku u ovoj oblasti.

“Krajnje je vrijeme da predstavnici izvršne, sudske vlasti i zakonodavne vlasti sjednu zajedno i analiziraju kvalitet zakona i njihove efekte sprovođenja. Čini se, da je uspješnost ove politike prilično upitna i tu se moraju uraditi konkretni potezi.

Postavljen je cilj nulte tolerancije na ovu pojavu pa prebacivanje odgovornosti pojedinih institucija u sistemu neće dovesti do poboljšanja stanja. Što se prije počne sa ovim, i efekti će biti brži i veći”, ocijenio je Koprivica.

Institut sporazumnog priznanja krivice podrazumijeva da optuženi prizna krivično djelo, da se nagodi prije početka suđenja i da nema pravo žalbe na odluku suda.

Nakon oružja, najviše nagodbi zbog nasilničkog ponašanja

Iz podgoričkog tužilaštva su dodali da su se u prvoj polovini ove godine, šest puta nagodili zbog nasilničkog ponašanja.

Četiri sporazuma su zaključena sa optuženima za krivična djela falsifikovanje isprave i teška djela protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, a tri zbog napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti.

Dva sporazuma su sklopljena za krivična djela prinuda, krađa i nedozvoljena trgovina i krivično djelo izazivanje opšte opasnosti:

“Po jedan sporazum o priznanju krivice za krivična djela teška tjelesna povreda, nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici, nedavanje izdržavanja, teška krađa, ubijanje i mučenje životinja i razaranje njihovog staništa i krivično djelo sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje”, piše u odgovoru tužilaštva.

Sve nagodbe je sud prihvatio, sa tim da je bio jedan slučaj u kome su se oštećeni žalili na presudu, a vijeće ukinulo sporazum.

“Međutim, sa istim okrivljenim ponovo je zaključen sporazum, koji je prihvaćen”, navode iz tužilaštva.

Podgoričko tužilaštvo prednjači u sklapanju sporazuma

Više od polovine svih zaključenih sporazuma u 13 osnovnih tužilaštava u Crnoj Gori, u toku prošle godine, zaključilo je Osnovno tužilaštvo u Podgorici.

To se može zaključiti iz izvještaja Državnog tužilaštva za 2017. godinu.

Prema podacima iz tog izvještaja, podgoričko tužilaštvo zaključilo je 84 sporazuma u toku 2017. godine, od 156 koliko je ukupno bilo sklopljenih sporazuma u svim osnovnim tužilaštvima.

Sud je i u toj godini prihvatio sve sporazume koje je tužilaštvo sklopilo sa okrivljenima.


Najčitanije iz sekcije Zabava