Presuda je nova uvreda

Sudija je zaključio da sporni tekstovi u kojima su novinarke nazivali “ološima”, “džukelama”, ”kerovima”, “zulumćarskom ekipom novinara”, “šupljoglavima”, “profesionalnim falsifikatorkama”, “lovačkim kerovima”, ”medijskim siledžijama u suknjama”, ”glupim kao točak”, ”kilomudićkama”, ”mitingaševim kerovima u suknjama”...”predstavljaju kritički osvrt na rad tužilja kao javnih ličnosti”
371 pregleda 12 komentar(a)
Milena Perović Korać, Milka Tadić Mijović, Foto: Luka Zeković
Milena Perović Korać, Milka Tadić Mijović, Foto: Luka Zeković
Ažurirano: 04.09.2018. 05:38h

Kada mediji samo navedu da se u američkim papirima oko korupcije u Telekomu pominje sestra visokog zvaničnika Ana Đukanović dobije odštetu za duševne bolove, a kada Milenu i mene u višegodišnjoj kampanji državnih medija nazivaju najstrašnijim imenima, onda je to literatura i debata u javnom interesu.

Tako je novinarka Milka Tadić Mijović prokomentarisala presudu podgoričkog Osnovnog suda kojom je odbijeno da se njoj i novinarki Mileni Perović Korać dosudi odšteta zbog uvreda i govora mržnje u tekstovima koje je “Pobjeda” objavljivala od juna 2011. do aprila 2012. godine.

Sudija Goran Šćepović je prvostepenom presudom koja je donijeta nakon šest godina od početka spora, zaključio da sporni tekstovi u kojima su novinarke nazivali “ološima”, “džukelama”, ”kerovima”, “zulumćarskom ekipom novinara”, “šupljoglavima”, “profesionalnim falsifikatorkama”, “lovačkim kerovima”, ”medijskim siledžijama u suknjama”, ”glupim kao točak”, ”kilomudićkama”, ”mitingaševim kerovima u suknjama”...”predstavljaju kritički osvrt na rad tužilja kao javnih ličnosti”.

Novinarke su pokrenule spor protiv države, “Pobjede”, koja je objavljivala ove tekstove i bivšeg glavnog urednika Srđana Kusovca, koji je te tekstove nazivao književnim djelom.

Tadić je dodala da je, s obzirom na sve što se dešavalo tokom maratonskog procesa očekivala takav ishod.

“Posebno imajući u vidu kako je proces vodio sudija koji je i donio ovu skandaloznu presudu. Podsjetiću ja sam za istovjetne kvalifikacije dobila spor u Beogradu i potrebno je samo da se uporede te dvije presude i da ova iz podgoričkog suda bude samo još jedan dokaz zarobljenosti i crnogorske države i njenog pravosuđa”, navela je Tadić Mijović.

Ona je rekla da je ova presuda pogubna i za slobodu izražavanja i za crnogorsko pravosuđe, jer uspostavlja dvostruke standarde po kojima su jedni nedodirljivi, a drugi legitimne mete.

Njena koleginica Perović Korać slaže se da presuda nije iznenađenje, ali jeste, kako kaže, ne samo nova uvreda, već i ozbiljan udar na medijske slobode i profesiju.

“Nakon očitog nedostatka autoriteta sudije, zbog čega smo nedavno i tražile njegovo izuzeće, što je odbijeno, ovakva presuda je nažalost očekivana. Bez obzira, teško je ne iznenaditi se njenom sadržinom. Presuda je donesena praktično bez obrazloženja, uz ponavljanje najprizemnijih uvreda koje su godinama protiv nas i naših kolega objavljivane o trošku crnogorskih građana u državnoj novini”, rekla je ona.

Advokat: Uvrede je nemoguće demantovati

Advokat Aleksandar Đurišić, koji zastupa novinarke, rekao je za Vijesti da su već na prvom ročištu kod sudije Šćepovića tražili izuzeće, no već godinama je praksa da se sudije ne izuzimaju, pa se, kako zaključuje, radi o neefektivnom pravnom sredstvu.

“Ono što posebno zabrinjava jeste ekstremna površnost, pa su uvrede pravdane navodnom inspiracijom tekstovima iz jednog crnogorskog nedjeljnika. Sa druge strane iskazi tužilja su pomenuti samo u dvije rečenice. Naročito zabrinjava elementarno neznanje. Pa u presudi stoji da tužilje nisu davale demantije. No sudu je izgleda nepoznato da se uvrede ne demantuju – to nije moguće”, naveo je on.

On dodaje da jedan od autora spornih tekstova pravdajući tekstove, ali i identifikujući drugog autora vrlo jasno, kao kreatora uvreda, pravda tekstove revanšizmom za nešto što je objavljeno u nekom drugom mediju deceniju unazad.

“Naročito je pogrešno, potpuno laička definicija “statusa javne ličnosti”. Nije ovo prva presuda u kojoj sudije ne poznaju termin “public authority”. Naime, javni autoriteti nisu: Svetlana Ceca Ražnatović, Jelena Karleuša, Direktor lokalnog vodovoda, urednik emisije “Bisernica” Radija Crne Gore, voditelj TV kviza ili lokalni obućar o kome je napisan tekst u medijima... Iako se slikaju svakodnevno za medije”, objašnjava advokat.

On pojašnjava da od slučaja pred sudom u Strazburu: “Ligens protiv Austrije”, identifikovano je šta znači javni autoritet i ko su javni autoriteti individualno.

“To su ona lica koja su izabrana ili imenovana od strane države pa djeluju pod okriljem javnog autoriteta – što znači da ne mogu da se sakrivaju iza njega. To su, shodno praksi suda u Strazburu: predsjednik države, predsjednik vlade, ministri, poneki gradonačelnik i visokorangirani činovnik. Sva ostala lica sa njima povezana, a primaju platu iz državnog budžeta su takozvani State agents(državni agenti) shodno Međunarodnom pravu, a prihvaćeno od naše strane. To svakako nisu Milka Tadić Mijović i Milena Perović Korać”, ocijenio je advokat.

I podgorički sud smatra da je u pitanju književno djelo

Čitanjem spornih tekstova sud je zaključio da se radi o objavljivanju eseja u djelovima, piše u presudi sudije Šćepovića.

“Te da isti nijesu proizvoljni, iako bi se moglo reći da su riječi uvredljive, s obzirom da su u tužbi navedene, a predstavljaju istrgnute riječi iz objavljenih tekstova, što bi imalo za posljedicu miješanje suda u slobodu izražavanja”, piše u obrazloženju presude.

Ove činjenice su, kako se dodaje, potvrđene iskazom svjedoka Šemsudina Šekija Radončića koji je naglasio da su tekstovi nastali zato što Monitor i Vijesti nijesu htjeli da objavljuju njihove demantije svojih tekstova, pa su morali to da rade u Pobjedi.

Dodaje i da su tužilje same isključile mogućnost postizanja satisfakcije zbog navodno uvredljivih i neistinitih navoda u spornim tekstovima, jer nijesu iskoristile pravo na demanti.

“Sporni tekstovi predstavljaju kritički osvrt na rad tužilja kao javnih ličnosti sa isticanjem njihovih ličnih atributa što je tema za koju je javnost u svakom demokratskom društvu zainteresovana, pa i ovakav kritički osvrt sa ovakvom dozom pretjerivanja ne opravdava dosuđivanje odštete zbog povrede časti i ugleda”, zaključio je sudija.

On je presudio da novinarke treba da plate oko 3.000 eura sudskih troškova.

Osim u crnogorskim medijima, Tadić Mijović je brutalno medijski napadana i na beogradskom portalu E - novine, sličnim uvredama kao i u tekstovima Marka Vešovića i Radončića.

Spor protiv tog portala i urednika Petra Lukovića, dobila je u beogradskom sudu, kada je naloženo da joj se isplati najveća odšteta do sada dosuđena u Srbiji zbog povrede časti i ugleda - 8.000 eura. U toj presudi sud se osvrnuo i na tekstove Vešovića i Radončića, karakterišući ih uvredljivim.

Bonus video: