Promocija monografije Aca Prijića: Život između dvije korice

Istoričar umjetnosti Petar Ćuković je za Prijićevo stvaralaštvo kazao da je u doba socrealizma on stvarao vrlo ekspresionistički i da su njegova djela prvoklasno postmodernistička
51 pregleda 0 komentar(a)
Promocija monografije Aleksandra-Aca Prijića, Foto: Slavica Kosić
Promocija monografije Aleksandra-Aca Prijića, Foto: Slavica Kosić
Ažurirano: 24.09.2012. 10:45h

Monografija Aleksandra-Aca Prijića (1920-1986), slikara, osnivača ULUCG i Moderne galerije u Podgorici, promovisana je ovog vikenda u Dvorani “Park” u Herceg Novom u kome je umjetnik proveo najveći dio života.

Đuro-Beli Prijić, umjetnikov sin, naveo je da je materijal za monografiju prikupljan dvije i po godine i istakao da su im "svi muzeji i galerije širom bivše SFRJ bili više nego otvoreni za saradnju".

"Da bi monografija bila kompletna, čitav život jednog čovjeka mora stati između dvije korice i mislim da smo uspjeli u tome", kazao je Đuro-Beli Prijić, umjetnikov sin

"Posao prikupljanja građe, kasnije i odabira, bio je mukotrpan, kazao je Prijić i istakao rad kreativnog tima u kome je uz porodicu bio i umjetnički fotograf Džejson Gold, grafički dizajner Nikola Latković, istoričarke umjetnosti Olga Perović, Ljiljana Zeković, Petrica Duletić i novinarka Vitka Vujnović, a podržala je i Moderna galerija koja ove godine obilježava pola vijeka od osnivanja.

"Da bi monografija bila kompletna, čitav život jednog čovjeka mora stati između dvije korice i mislim da smo uspjeli u tome", rekao je Prijić.

Uz konstataciju da Prijićeva monografija ne zaostaje za sličnim publikacijama u ozbiljnim kulturnim sredinama u svijetu, istoričar umjetnosti Petar Ćuković je kazao da ona daje pravi obrazac koji bi trebalo da posluži i drugima.

Ćuković je za Prijićevo stvaralaštvo kazao da je u doba socrealizma on stvarao vrlo ekspresionistički, te da su njegova djela prvoklasno postmodernistička - so soli modernizma.

O Prijiću kao primijenjenom umjetniku govorio je grafički dizajner Nikola Latković ističući njegovu društvenu angažovanost.

Biografiju Aleksandra Prijića priredila je novinarka Vitka Vujnović koja je uspjela da slikareva biografija bude živa, "kazana onako kako bi Aco govorio" - storija burnog, bogatog i kreativnog života, ali i da sadrži sve elemente školski pisane biografije.

Velika crna tačka na kraju biografije je "asocijacija na Acovo crno sunce pod kojim ostaju samo vrhovi".

Neću da budem član

Prijić je napisao da se "nije smjelo desiti da se na spisku kandidata ne nađu imena, bez obzira na to da li su članovi ULUCG-a ili ne - Rista Stijovića, Petra Lubarde, Filipovića-Fila, Dada Đurića, Luke Tomanovića..."

U pismu naslovljenom "Neću da budem član Društva za nauku i umjetnost" i objavljenom u "Pobjedi", Prijić podsjeća da je sedam dana prije njegovog reagovanja objavljen spisak kandidata za članove Društva, te da je uz imena Miloša Vučkovića, Sava Vujovića, Draga Đurovića, Đorđija Pravilovića i Voja Stanića i njegovo ime.

"Iznenadio sam se kad tu nisam našao imena nekih naših zaslužnih umjetnika, a još više kada sam saznao da je taj predlog uputila strukovna organizacija– Udruženje likovnih umjetnika Crne Gore".

Prijić je napisao da se "nije smjelo desiti da se na spisku kandidata ne nađu imena, bez obzira na to da li su članovi ULUCG-a ili ne - Rista Stijovića, Petra Lubarde, Filipovića-Fila, Dada Đurića, Luke Tomanovića..."

"Prijićev nauk dragocjen je i četiri decenije kasnije jer je umjetnik djelom pokazao da zvanje akademik obuhvata i čovjekovo moralno biće, smjelost, reskiranje, čast i čojstvo", čulo se na promociji monografije.

Bonus video: