Do kraja oktobra, u Klubu Narodnog pozorišta u Beogradu na uvidu tamošnjoj likovnoj javnosti je postavka “ Glasovi tišine ” nagrađivanog crnogorskog slikara Gorana Ćetkovića, njegova 24. samostalna po redu. Izložbu dvadeset ulja na platnu 4. oktobra otvorila je ugledna beogradska likovna kritičarka, Maja Živanović, istoričarka umjetnosti i TV novinarka. Pored njenog teksta, u katalogu izložbe je i osvrt na Ćetkovićevo djelo poznatog beogradskog likovnog kritičara Dejana Đorića. Prema ocjenama kolega i kritičara, Goran je još jednom pokazao zašto ga zovu slikarom ljudskih misli i likovnim anatomom duše.
“Na samom otvaranju bio je veliki broj ljudi iz svijeta umjetnosti, sve je bilo na visokom nivou. Ova, kao i prethodna izložba u 'Singidunumu', bila je veoma dobro medijski propraćena”, priča za “Vijesti” Ćetković nakon povratka iz Beograda.
U Beogradu je Ćetković u 2017. već izlagao u martu - “ Glasovi tišine ” bili su u Galeriji ULUPUDS “Singidunum”, te u julu u galeriji “Progres”, kao jedini crnogorski od 25 slikara čija su djela bila na međunarodnoj izložbi “Art to science - science to art”' manifestacije “Teslin narod 2017” pod pokroviteljstvom i u selekciji “Tesla Science Foundation USA”. Prošlog mjeseca, na svečanom otvaranju nove galerije “Art&Life” u Cirihu, sa pet ulja na platnu opet je bio jedini crnogorski slikar među deset zastupljenih autora iz cijele Evrope.
“Više sam nego zadovoljan što sam u 2017. mogao predstaviti svoj rad likovnoj publici i stručnoj javnosti van granica naše zemlje. Prošla godina mi jeste bila posebna-nagrada ULUCG 'Lubarda, Stijović, Milunović' je nešto čemu teži svaki crnogorski umjetnik, učestvovao sam i na Crnogorskom likovnom salonu, na sve to sam baš ponosan, ali, 2017. mi je najuspješnija što se tiče izlagačkih aktivnosti uopšte”, dodaje Ćetković.
Od planova do kraja godine, ima samo jedan - “da se skrasim u ateljeu”, dodajući da za 2018. priprema samostalnu izložbu u Crnoj Gori i boravak u ateljeu galerije u Cirihu. Na pitanje “Vijesti” da li mu je u 2017. poetika doživjela zaokret, ili je ostao dosljedan onome što je započeo, Ćetković je rekao da se trudi da slika u kontinuitetu, “samim tim, težim i savršenstvu, ukoliko je to i moguće”.
“Sa ovakvim odnosom ne ostavljate nikome prostora za kritiku. sve se vidi na slikama, tu se ne može ništa sakriti. Svojim slikama želim ukazati na otuđenost današnjeg čovjeka, jedan od glavnih problema savremenog društva u kojem ljudske vrijednosti polako nestaju”, ukazuje sagovornik “Vijesti”.
U komentaru mjesta slikarstva u vremenu elektronskih medija i modernih tehnologija, naveo je da će uvijek “voljeti klasičnu ljepotu”.
“Likovne akademije klasičnog tipa zalog su za budućnost. Sjajan primjer je cetinjska Akademija za vrijeme profesora Nikole Gvozdenovića Gvozda, sve je funkcionisalo savršeno zahvaljujući prvenstveno standardima koje je on postavio. Slikarstvo, odnosno vrijednosti u likovnoj umjetnosti, mora počivati na onome sto je stvarano vjekovima, ne može se to izbrisati gumicom zbog netalentovanih umjetnika. Da nemam uvid u ono šta su radili Mikelandelo, Rembrant, Karavađo, Goja, Pikaso, Dado... smatrao bih sebe likovno neobrazovanom osobom. Kada istoričari umjetnosti u mom radu vide i zanatsko umijeće, to me baš raduje”, napominje Ćetković.
Opisujući lični stvaralački proces, Ćetković je kazao da njegova djela prvenstveno nastaju “iz želje da se napravi dobra slika”.
“Ne razmišljam o tome previše. Moj rad ne trpi koncept, tamo gdje prestaje svaka metodičnost, e, tu počinje moja slika”, zaključio je Ćetković.
Ćetković, rođen 1975. u Kolašinu, Ćetković već godinama živi i stvara u Sutomoru, gdje je i zaposlen u OŠ „Kekec“ kao likovni pedagog. Diplomac slikarstva na cetinjskom Fakultetu likovnih umjetnosti u klasi profesora Nikole Gvozdenovića Gvozda, laureat je godišnje nagrade galerije „Spinaker“ na izložbi studenata završne godine FLU, te nagrade za slikarstvo ULUCG, „Milunović, Stijović, Lubarda“za sliku „Filozof“ za 2016. po izboru međunarodnog žirija.
Bonus video:
